EKSPRESIONIZAM U KLOVIĆEVIMA

Pogledajte što donosi izložba 'Strast i bunt'

  • Autor: Sanja Fligić
  • Zadnja izmjena 07.09.2011 10:38
  • Objavljeno 31.08.2011 u 15:20
Strast i bunt 09

Strast i bunt 09

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Ususret izložbi 'Strast i bunt – ekspresionizam u Hrvatskoj' koja se otvara u Klovićevim dvorima, 6. rujna, razgledali smo dio radova i doznali što očekuje posjetitelje

Atraktivni početak nove sezone u Zagrebu nagoviješta velika izložba 'Strast i bunt – ekspresionizam u Hrvatskoj' najavljena u galeriji Klovićevi dvori.

Nakon izuzetno uspješne izložbe 'Tiha pobuna - najveći majstori njemačkog ekspresionizma' održane krajem 2008, publici će biti predstavljeni doprinosi hrvatskih umjetnika u stvaranju tog značajnog likovnog pokreta.

Matej Grgić

Matej Grgić

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Kustosica Vesna Kusin kazala je da je prvotna ideja bila paralelno održati obje izložbe za još sveobuhvatniji uvid u to razdoblje, ali zbog financijskih problema 2008. nisu uspjeli provesti ideju.

'Bitno je bilo sintetizirati sva područja: od književnosti i kazališta, arhitekture i slikarstva, do plesa, glazbe i filma koji je imao snažan utjecaj na ostala područja', kazala je Kusin o izložbi. Dodala je i da će, zbog svoga značaja, izložba biti zanimljiva i van hrvatskih granica, te istakla želju da izložbu odvedu barem do Njemačke. 'Paralela s 'Tihom pobunom' vidljiva je već u naslovu u kojemu su revolt i bunt ponovno glavni pokretači stvaralaštva i promjene', dodala je Kusin.

S oko tri stotine izložaka i više od 60 umjetnika, prvi se puta cjelovito prezentiraju hrvatski dosezi ekspresionizma u svim umjetničkim izričajima. Ekspresionizam se u Hrvatskoj javio relativno rano, istovremeno u književnosti, likovnosti i kazalištu. Opečeni iskustvom Prvog svjetskog rata te zaglavljeni u nestabilnu vremenu, vremenu promjena i nezadovoljstva politikom, umjetnici odbacuju tradicionalno te stvaraju novu estetiku.

Tako je, primjerice, u književnim djelima Josipa Kosora, Miroslava Krleže, Ulderika Donadinija i Antuna Branka Šimića vidljiva kaotičnost, sažimanjem nizanje i brza izmjena slika koja pandam ima u disonancijama, razvedenoj melodici i narušenoj glatkoći u djelima Blagoja Berse, Borisa Papandopula, Rikarda Schwarza i Dore Pejačević

Upravo je te međusobne odnose među raznim umjetničkim izrazima Zvonko Maković, autor stručne koncepcije izložbe, izdvojio kao najvrednije svojstvo izložbe. 'Izložba donosi cjelovitu sliku dramatičnog vremena hrvatske povijesti, izvlačenje Hrvatske iz Austro-Ugarske te stupanje u novi savez Kraljevine Jugoslavije, koji će je na kraju mnogo koštati', kazao je Maković.

SLIKARSTVO I SKULPTURA

Matej Grgić

Matej Grgić

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Vesna Kusin i Zvonko Maković

U prihvaćanju ekspresionizma ključnu ulogu odigrao je hrvatski proljetni salon koji u Zagrebu pokreću mladi umjetnici 1916. koji su uskoro postali protagonisti pokreta. Među prvima čija djela su utjelovila značajke ekspresionizma su Ljubo Babić, Zlatko Šulentić, Jerolim Miše, dok će u djelima Vilka Gecena, Milivoja Uzelca i Marijana Trepšea možemo prepoznati punu afirmaciju stila.

U centru izložbe na neki je način Vilko Gecen, čije djelo krasi plakat, a radove mu karakterizira dinamični rukopis, snažni izrazi lica i geste.

Maković je istakao da je do nekih, prilično važnih djela, bilo nemoguće doći. 'Jedno je od njih 'Portret dr. Pelca', Šulentićev rad koji se nalazi u Beogradu gdje je zaglavio zbog lošeg stanja tamošnjih muzeja', kazao je.


Od skulptura, posjetitelje, među ostalim, očekuju radovi Ivana Meštrovića i Jurja Škarpe. U usporebi s likovnim radovima, skulptura je zastupljena prilično skromno zbog toga što se u prvom planu tek dio stvaraoca bio spreman upustiti u ekspresionistički eksperiment.

Među izlošcima, posjetitelje očekuju vrlo zanimljive grafike, osnovne discipline ekspresionizma, umjetnika Marijana Trepše, Vilka Gecana i Milivoja Uzelca.

ARHITEKTURA I PLES

'Iako je dominantan stil dvadesetih godina prošlog stoljeća bio moderni klasicizam, poneki arhitekti uspjeli su pogurati svoje arhitektonske projekte koji utjelovljuju značajke ekspresionizma', kazao je Dragan Damjanović, autor sekcije arhitekture. Središnjom ličnošću hrvatske arhitekture toga vremena smatra Dragu Iblera, a najboljim ekspresionističkim interijerom navodi Gradsku kavanu na Trgu bana Jelačića arhitekta Ignjata Fischera.

Često pozicioniran na rubno područje umjetničkog djelovanja, izložbom u Klovićevima bit će zastupljen i ples, ponajviše kroz prve plakate (jedan datira iz 1923), isječke iz novina te informacije o vodećim ličnostima plesne scene. Autorica koncepta Maja Đurović izdvojila je Veru Milčinović, zaslužnu za dovođenje trupe Tanzbuehe 1924. godine koja je publici predstavila novosti u pokretu.

Za potrebe izložbe Klovićevi su radove pozajmili od velikog broja posuđivača, od privatnih zbirki do knjižničnih arhiva. Izložba 'Strast i bunt – ekspresionizam u Hrvatskoj' trajat će dva mjeseca, sve do 6. studenog 2011.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi