FALIŠ U ŠIBENIKU

Jurica Pavičić: Cijela Hrvatska je kolonija, a od Dalmacije će za 20 godina ostati samo Disneyland

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 06.09.2019 12:52
  • Objavljeno 06.09.2019 u 10:55
Emir Imamović Prike, Jurica Pavičić i Katarina Luketić na promociji 'Knjige o jugu'

Emir Imamović Prike, Jurica Pavičić i Katarina Luketić na promociji 'Knjige o jugu'

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Jozica Krnić

Drugog dana Festivala alternative i ljevice (FALIŠ) u Šibeniku, 5. rujna, održala se promocija 'Knjige o jugu' Jurice Pavičića, predavanje Dubravke Stojanović o populizmu te predavanje Pantelisa Kalaitzidisa 'Svete zemlje, svete nacije'

Program Festivala alternative i ljevice Šibenik (FALIŠ) započeo je u četvrtak pred punim gledalištem na Maloj loži razgovorom o posljedicama koje 'bombardiranje turizmom' donosi Hrvatskoj, a posebice njezinoj obali. Povod je bila promocija 'Knjige o jugu' publicista i novinara Jurice Pavičića, s kojim su razgovarali književna kritičarka Katarina Luketić te pisac i direktor FALIŠ-a Emir Imamović Pirke.

'Stvorena je slika nekakve stare Dalmacije koja pruža iluziju kontinuiteta, pa se čak i vojne formacije, ako je to potrebno, mačuju za turiste. Mene zanima nešto sasvim drugo, a to je diskontinuitet. Posebno kad se uzmu u obzir klimatske promjene jer ovakva mediteranska klima neće postojati za 20 godina, nestat će kupališne destinacije i možda će tek ostati Split i Dubrovnik. Ostat će, otprilike, Disneyland', kazao je Pavičić, istaknuvši da cijela Hrvatska ima karakteristike kolonije, odnosno provincije.

Književna kritičarka Katarina Luketić istaknula je da Pavičić donosi knjigu u kojoj je Mediteran vrlo precizno opisao putem mikrostudije, pružajući čitateljima niz predodžbi o tome što je on bio, kao i onome što je on sada. 'Osim što je odlično napisana, ova knjiga spaja interdisciplinarna područja i unosi nostalgiju kao neku vrstu strasti preko koje se međusobno razumijemo', kazala je.

Stojanović: Populizam koristi krize i onda kad ih nema

Središnju temu ovogodišnjeg Festivala alternative i ljevice Šibenik otvorila je povjesničarka Dubravka Stojanović predavanjem 'Populizam: New wave'. 

Stojanović je kazala kako je populizam lažljiv te kako uvijek kad dođe na vlast učini sve da bi uništio razmišljanja koja mu ne odgovaraju. Populizam koristi krize, pa čak i onda kad ih zapravo nema, kao što je bio slučaj u Poljskoj, kazala je i podsjetila da je i tzv. imigrantska kriza u Europi bila prenaglašena s obzirom na činjenicu da je jedva jedan posto tog stanovništva tada došao u Europu.

Dubravka Stojanović

Dubravka Stojanović

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Jozica Krnić

'Populizmom nazivamo sve za što ne znamo što je; populizam je i Trump, i Mao Zedong, i ljevica, i Orban, i desnica. Populizam nije ideologija i jasno definirana doktrina, ali unatoč tome postoje njegove zajedničke točke koje se može svesti pod jedan pojam. Populizam uvijek govori u ime naroda i uvijek to radi u ime sto posto naroda. Sjetite se da je Slobodan Milošević kazao kako je za njega glasalo 104 posto građana. Onaj višak koji ne odgovara obično se izbaci iz naroda, jer je svaki pluralizam neprijatelj populizmu iz čije se vizije društva izbacuju svi koji razmišljaju drukčije. Neprijatelj je ključna riječ za populizam. Stalno se redefinira prošlost, a – kako je netko rekao – na Balkanu je povijest neizvjesnija od budućnosti', kazala je Stojanović i dodala kako posebna odgovornost za rastući populizam leži na ljevici, odnosno socijaldemokratskim strankama od Blaira i Schroedera naovamo, koje su propustile zauzeti prostor preuzevši neoliberalni obrazac.

Kalaitzidis: Kršćani moraju odlučiti što podržavaju

U četvrtak je na FALIŠ-u gostovao i grčki teolog Pantelis Kalaitzidis, održavši predavanje na temu 'Svete zemlje, svete nacije'. Kalaitzidis je govorio o odnosu vjerskog osjećaja i nacionalnosti, koji on povezuje sa zahtjevom za teritorijalnom isključivošću.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Jozica Krnić

Kalaitzidis upravo u tome vidi razlog brojnih ratova, kao i onih na Balkanu, koji su bili vođeni isključivo zbog teritorijalnih razloga i pozivanjem na 'očišćenu zemlju' u ime nekakvog nacionalnog ponosa. Kršćani moraju, kazao je Kalaitzidis, hitno odlučiti što od ovoga dvoga podržavaju i ispovijedaju: jedinstvo svih i univerzalno bratstvo i sestrinstvo čovječanstva ili nacionalnu partikularnost, etničku rascjepkanost i balkanizaciju te kao njihovu posljedicu crkveni, duhovni i teološki provincijalizam.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!