Poslije Benkovca – Benkovac, sada i u Šibeniku, gdje se pobunila Koordinacija braniteljskih udruga, i to nakon dvanaest godina održavanja festivala alternative i ljevice Fališ, koji, između ostalog, financiraju EU, Eparhija dalmatinska Srpske pravoslavne crkve, Srpsko narodno vijeće (SNV), Ministarstvo kulture i medija, Grad Šibenik, Turistička zajednica Grada Šibenika i ogranak HND-a u tom gradu.

No prije toga otkazan je festival Nosi se u Benkovcu uslijed pritisaka i napada na Melitu Vrsaljko, novinarku i jednu od organizatorica, a novi datum održavanja još uvijek nije poznat. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević pozvao je organizatore da programske sadržaje festivala, usmjerenog na mirotvorni aktivizam i kritičku dekonstrukciju rata, predstave u Zagrebu.

A onda je, dva dana kasnije, koordinacija 12 braniteljskih udruga Šibensko-kninske županije na konferenciji za medije ustvrdila da festival FALIŠ nije kulturna manifestacija, već ideološko okupljanje koje ne bi smjelo biti financirano iz proračuna. Sve je okrunjeno hrvatskom himnom i minutom šutnje za poginule branitelje, a Željko Šižgorić, bivši pripadnik 4. i 113. gardijske brigade, otvoreno je poručio: 'Ništa nije isključeno… možda da to ostavimo da bude iznenađenje', aludirajući na mogući 'benkovački scenarij'.

U Benkovcu je pak poseban otpor izazvala predstava 'Mrzim istinu' Olivera Frljića – što toj predstavi, naravno, nije prvi put, kao što ni Frljiću nije prvi put da se dio javnosti otvoreno buni protiv njegovih kazališnih djela: slično se ponavljalo u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Njemačkoj i Poljskoj.

Lažna dojava o bombi, prijetnje, verbalno nasilje i kaznene prijave

Najveću kontroverzu u povijesti kulturnih zabrana u samostalnoj Hrvatskoj izazvala je Frljićeva predstava 'Naše nasilje i vaše nasilje', izvedena u sklopu Marulićevih dana u Splitu 2017. godine. Dva se dana prosvjedovalo ispred HNK Split zbog navodnog vrijeđanja vjerskih osjećaja. Prosvjed su organizirale dvije marginalne političke stranke – HRAST i HSP – čiji su aktivisti na koncu ušli u gledalište te, prije početka predstave, zapjevali 'Zovi, samo zovi'. Čuli su se i povici 'Za dom spremni', a intervenirala je i policija te je prosvjednike izvela iz kazališta uz prekršajne prijave zbog remećenja javnog reda i mira.

Uz to, stigla je anonimna dojava o postavljenoj bombi – srećom, lažna. Na predstavu je reagirala i Splitsko-makarska nadbiskupija, zatraživši od organizatora da 'razmotre njezino uvrštavanje u program Marulićevih dana'. Braniteljske i stradalničke udruge Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije otišle su korak dalje te podnijele kaznenu prijavu protiv redatelja Frljića, njegove asistentice Barbare Babačić, tadašnjeg intendanta splitskog HNK Gorana Golovka i izbornika festivala Igora Ružića – zbog navodnog vrijeđanja nacionalnih i vjerskih osjećaja.

Zbog udovica film prebačen u 'porno' termin

Godinu kasnije, 2018., udruge branitelja i stradalnika Domovinskog rata prosvjedovale su ispred zgrade HRT-a tražeći da se ne emitira film 'Ministarstvo ljubavi' redatelja Pave Marinkovića. Pozvali su tada na odgovornost sve koji su ga producirali, financirali i odobrili njegovo prikazivanje, navodeći da film vrijeđa udovice, čast i ugled Hrvatske te blati Domovinski rat. Pod pritiskom prosvjednika, HRT je odgodio emitiranje pa kao zamjenu pustio Vrdoljakove 'Glembajeve', a 'Ministarstvo ljubavi' prikazao tek nekoliko dana kasnije, u tzv. porno terminu, poslije 23 sata.

Osim festivala i kazališnih predstava, na meti zabrana u Hrvatskoj nerijetko se nalaze pjevači narodne i turbofolk glazbe, one koju većina stanovnika, osobito mladih, rado sluša.

Bajaga baš nema sreće s Hrvatskom, ali su Brena i Prijović redovite

Momčilo Bajagić Bajaga, jedno od najpoznatijih imena rock scene bivše Jugoslavije, s Hrvatskom baš i nema sreće. Nedavno mu je otkazan koncert u Solinu, a nekoliko godina ranije, 2018., i na Danima piva u Karlovcu – oba puta zbog pritiska braniteljskih udruga. U oba slučaja ponovila se stara fama da je Bajaga pjevao pobunjeničkoj srpskoj vojsci u Kninu, iako za to ne postoje dokazi. Nije nastupao na području tzv. SAO Krajine u jeku Domovinskog rata, a ni kasnije nije moguće pronaći ijednu njegovu izjavu u kojoj negativno govori o Hrvatima kao narodu ili Hrvatskoj kao državi. Protiv njegova koncerta bunilo se i u Pločama, no ondje je ipak održan.

Lepa Brena, kao i njezina 'nasljednica' Aleksandra Prijović, redovito nastupa u Hrvatskoj. Za Brenu se također vežu priče da je pjevala u okupiranom Vukovaru, no jedino što je sigurno jest da je 1993. nastupila u Brčkom, i to pred tamošnjim srpskim vojnicima.

U Areni s petokrakom, a onda kod Bandića na službeni doček

Braniteljske udruge redovito prosvjeduju protiv njezinih koncerata. Uoči njezina prvog nastupa u Hrvatskoj nakon raspada Jugoslavije, održanog još 2009. godine, prosvjedovalo je oko tristo ljudi noseći transparente i uzvikujući 'Mi smo Hrvati'. Jake policijske snage tada su razmještene po cijelom Zagrebu.

Ni kasnije nije manjkalo osporavanja: ovog su se ljeta braniteljske udruge Istarske županije i Grada Krka bunile protiv Breninih nastupa u narodnjačkom klubu, prijetile prosvjedima i blokadama, no ona je na koncu pjevala ondje dvije noći zaredom. Kad su se tijekom koncertne turneje 2019. u Areni zavijorile zastave Jugoslavije, reagirali su generali Ivan Tolj, Ivan Kapular i Marinko Krešić, ističući da je upravo pod tom petokrakom Hrvatska stradala, no Breni to nije bila prepreka da se uoči zagrebačkog nastupa 2021. godine druži s tadašnjim gradonačelnikom Milanom Bandićem.

Za razliku od Zagreba, u kojem je napunila Arenu rekordnih šest puta, Prijović u Zadru nije imala sreće. Trebalo joj je nekoliko godina da ondje održi prvi koncert, i to tek 2023. u dvorani Višnjik. Do tada joj je put zatvarao HDZ-ov gradonačelnik Branko Dukić zabranjujući njezine nastupe. Osim Brene i Prijović, prosvjedovalo se protiv koncerata Miroslava Ilića. Njegov je koncert u Vinkovcima 2015. godine otkazan nakon pritiska braniteljskih udruga koje su tvrdile da je pjevao četničke pjesme i veličao četnički pokret iz Drugog svjetskog rata. No već 2019. godine Ilić je bez problema nastupio na zagrebačkom Rujanfestu, a ove ga jeseni čeka nastup u zagrebačkoj Areni.

Smeta im to što gađa publiku čarapama

Jedan od simbola rock scene bivše Jugoslavije, Bijelo dugme održalo je 2024. koncert u Splitu te on nije prošao nezapaženo. Braniteljske su udruge tražile zabranu nastupa, no kako u tome nisu uspjele, naknadno su uložile zahtjev da se pjevača Alena Islamovića proglasi nepoželjnom osobom u Hrvatskoj – zbog pjesme 'Pljuni i zapjevaj, moja Jugoslavijo'.

Da na udaru nisu samo pjevači iz Srbije, potvrđuje i slučaj Duška Kuliša, Hrvata iz Srednje Bosne koji u Splitu živi i radi već tridesetak godina. Njegov je koncert u Puli 2023. zabranio tadašnji gradonačelnik Filip Zoričić. Koncerti Željka Samardžića također su otkazani u Splitu i Puli, a ništa bolje nisu prošli ni Aca Lukas, Haris Džinović i Jelena Karleuša, čiji je nastup na otoku Barbarincu zabranjen u ljeto 2023. Ni pop pjevač Saša Kovačević nije imao više sreće – njegov koncert u Bibinju pored Zadra otkazan je 2024. godine.

Krajem listopada 2021. godine Rade Šerbedžija trebao je održati koncert u Vinkovcima, tijekom Festivala glumca, ali mu je otkazan intervencijom gradonačelnika Ivana Bosančića. Nastupio je godinu kasnije. Dio hrvatske javnosti bunio se i protiv nastupa srbijanskog hip-hop i turbofolk izvođača Desingerice u Opatiji; smetalo im je to što publiku gađa prljavim čarapama i tenisicama po glavi, ali je njegov koncert na koncu ipak održan.

Obožavatelj četnika umalo u Domu hrvatskih branitelja

Bora Drljača, srpski folk pjevač poznat po veličanju SAO Krajine i četničkog pokreta, trebao je 2018. godine, uz pokroviteljstvo Istarske županije i Grada Pule, nastupiti u tamošnjem Domu hrvatskih branitelja. Koncert, planiran sredinom siječnja povodom proslave pravoslavne Nove godine, otkazan je pod pritiskom javnosti i kritika upućenih tadašnjem gradonačelniku Borisu Miletiću.

Miletić je nekoliko godina ranije, 2008. i 2015., dvaput zabranio Thompsona u pulskoj Areni. Zbog toga se pjevač godinama sudski sporio s Gradom Pulom – i izgubio sve parnice. Ni drugdje nije prolazio bez kontroverzi: uoči njegova koncerta na zagrebačkom Hipodromu ovog ljeta bivša saborska zastupnica i čelnica Radničke fronte Katarina Peović pozivala je najviše državne dužnosnike da reagiraju i zabrane nastup, a Antifašistička liga tražila je da on ne pjeva na dočeku rukometaša prošle zime.

Molitvom za spas od antikrista

Jedan od koncerata kojih se danas rijetko tko sjeća, nastup Marilyna Mansona u Puli 2005. u sklopu turneje 'Protiv svih bogova', izazvao je tada burne reakcije. Kršćanske udruge bunile su se protiv 'antikrista', očekivali su se skandali i ekscesi, no do njih nije došlo, kao ni do zabrane. Umjesto toga, dok je Manson pjevao, u crkvi sv. Franje održana je misa 'za duše svih onih' koji su bili na tom koncertu.

U svjetlu brojnih slučajeva zabrana vrijedi spomenuti kontrapunkt: podršku koju je hrvatski indie bend Žen dobio od više od 70 glazbenika nakon što im je koncert otkazan zbog homofobnih komentara. Najavljen u sklopu manifestacije 'U svijetu bajki' u Slavonskom Brodu, maknut je s programa nakon pritiska lokalnog portala koji je osuđivao njihov nastup kao 'aktivistički', pogrešno ih prikazujući kao 'lezbo‑bi bend'. Kao odgovor na pritisak, organizator, Galerija umjetnina, premjestio je koncert u Kuću tambure, čime je zadržan prostor za izvedbu, ali i poslana jasna poruka da kultura mora biti otvorena i uključiva.