Tijekom osam godina, Rock&Off je izrastao u rijetko dosljedan pokušaj da se domaća glazba vrednuje iz perspektive struke, a ne tržišta ili kratkotrajne vidljivosti. Uoči dodjele 23. siječnja u zagrebačkoj Tvornici kulture dvojica čelnih ljudi projekta, Krešimir Blažević i Davor Drezga, za tportal govore o razvoju nagrade, kriterijima vrednovanja i njezinu dugoročnom utjecaju na domaću glazbenu scenu
U zagrebačkoj Tvornici kulture u petak, 23. siječnja, održava se osma dodjela Rock&Offa, hrvatske glazbene nagrade koja se u proteklih nekoliko godina profilirala kao jedno od ključnih mjesta vrednovanja domaće alternativne i autorske scene. Pokrenuta na inicijativu Hrvatskog društva skladatelja, a u organizaciji Unisona (Hrvatskog glazbenog saveza) i koprodukciji s Tvornicom kulture, Rock&Off od 2019. godine okuplja stručno glasačko tijelo sastavljeno isključivo od glazbenih novinara.
O dobitnicima odlučuje preko stotinu novinara iz četrdesetak medija – od portala i tiskanih izdanja do radijskih i televizijskih postaja – a nagrada se dodjeljuje u nizu kategorija koje obuhvaćaju rock, pop, rap i jazz, kao i ključne godišnje dosege poput albuma, pjesme, koncertnog izvođača i Velikog praska. Uz stručne nagrade, Rock&Off uključuje i Nagradu publike, koja dodatno otvara prostor za dijalog između struke i slušatelja. Ovogodišnja Nagrada publike dodjeljuje se pod pokroviteljstvom tportala, a upravo na našim stranicama omogućeno je i glasanje.
Rock&Off se s vremenom razvio u širu platformu koja uključuje edukativne, promotivne i medijske projekte, s ambicijom da domaću glazbu prati i vrednuje tijekom cijele godine a ne samo u trenutku proglašenja pobjednika. O razvoju nagrade, kriterijima, novim kategorijama i dugoročnom utjecaju Rock&Offa na scenu razgovarali smo s dvojicom čelnih ljudi projekta, Krešimirom Blaževićem i Davorom Drezgom, direktorom i voditeljem glazbene novinarske nagrade Rock&Off.
Nagrada Rock&Off od početka se oslanja na široku mrežu glazbenih novinara i urednika. Gledano od 2018. do danas, koji su se vrijednosni kriteriji najjasnije profilirali i kako su se mijenjali usporedno s promjenama domaće glazbene scene i medijskog okruženja?
KREŠIMIR BLAŽEVIĆ: Nagrada je od početka predstavljena kao nezavisna, što znači da na nominacije i odabir pobjednika nitko nema utjecaja. Novinari sve odrade, glasovi se zbroje i proglase pobjednici po kategorijama. I to je možda i najveća vrijednost ove nagrade.
DAVOR DREZGA: Mislim da su kriteriji žirija koji čine isključivo novinari koji prate scenu oduvijek bili orijentirani kvaliteti, što i pokazuje izbor dosadašnjih nominiranih glazbenika, ali i onih koji su odnijeli tešku statuu.
Rock&Off nagradu za životno djelo 2025. godine dobiva Max Juričić – glazbenik koji "nikada nije prestao biti na početku". Što vam je u njegovu stvaralačkom putu bilo presudno za ovu odluku i kako se upravo kroz takav primjer danas može promišljati pojam "životnog djela" u suvremenoj glazbi?
KB: Uvijek nam je bitna kvaliteta, umjetnički dojam, integritet, stav, stvaralački utjecaj na scenu ali na društvo i slične stvari koje bi trebao imati onaj kojemu se dodjeljuje nagrada za životno djelo. Max Juričić definitivno jest takva osoba, glazbenik koji se od samih početaka karijere prije 50 godina s Azrom i Filmom pokazao kao jedan bitan faktor, kako unutar nekog glazbenog kolektiva ali i kao pojedinac. Kasnije je, kroz Vještice i niz drugih projekata i glazbenih smjerova, često bio pionir, od Šo!Mazgoona, Gege & Picigin Banda do Ljetnog kina.
DD: I zadnjih par godina ne samo da nije posustao nego je osnovao novi bend, Plesač sporog stepa, i prošle godine objavio jako dobar album. To dovoljno govori o širini ovog glazbenika koji je često bio u drugom planu, a istodobno nerijetko bio "motor" i pokretačka snaga bendova.
Uvođenjem nove kategorije Off&Off dodatno ste proširili prostor za izvođače koji djeluju izvan jasnih žanrovskih i tržišnih okvira, od noisea i eksperimentalnog rocka do avant-folka i shoegazea. Zašto je upravo sada bio pravi trenutak za takvu kategoriju, kako je došlo do njezina oblikovanja i što nam ona govori o stanju domaće alternativne scene?
KB: O uvođenju ove kategorije razmišljali smo već dvije do tri godine. Htjeli smo prvo provjeriti postoji li stvarna potreba i ima li smisla izdvojiti takav prostor, a pokazalo se da ga itekako ima. U kategoriju Off&Off ulaze izvođači koji djeluju unutar raznih podžanrova alternativne glazbe, ako to tako možemo nazvati. Cilj nam je bio skrenuti pažnju na autore koji možda ne rade glazbu za široku publiku, ali je riječ o vrlo kvalitetnom radu na koji se svakako treba obratiti pažnja.
DD: A ona nam puno govori o kvaliteti same scene, jer je i ta nišna glazba, i kod nas i u svijetu, napokon dobila svoj prostor. Kvalitete je uvijek bilo, ali sada postoji i jasno profilirana scena – bendovi, publika koja odlazi na koncerte i kreativci koji objavljuju sjajne albume. Jako nam je drago da je ta ideja sazrela i vjerujemo da će Off&Off ubuduće pridonijeti afirmaciji takve scene i izvođača.
Tportal Nagrada publike uvodi perspektivu slušatelja u kontekst profesionalne novinarske nagrade. Kako gledate na odnos između novinarskog autoriteta i publike, koji glazbi pristupaju iz potpuno različitih kulturnih i medijskih pozicija? Što struktura i raspon ovogodišnjih nominacija govore o načinima na koje se danas u Hrvatskoj sluša, konzumira i vrednuje glazba?
KB: Kod publike uvijek najbolje prođe ono što je protekle godine bilo najpopularnije ili najslušanije. Ono što je dobro kod Rock&Offa je to što nominacije dolaze od novinara, pa samim time izbor publike ne odstupa previše od stručnog izbora, i ne može se reći da nešto nije po njihovom ukusu. Dobro je i to što je izbor nominiranih za nagradu publike uvijek žanrovski šarolik, pa publika ima priliku otkriti i izvođače s kojima se možda ranije nije susrela.
DD: U izbor nagrade publike ulaze bendovi koje su novinari već prdložili i izdvojili kroz kategorije albuma, pjesme, Velikog praska i koncertnog izvođača godine. Drugim riječima, kao što je rekao Krešo, novinari su već napravili neku vrstu selekcije, a onda publika odabere one za koje smatraju da su najbolji u toj godini. Tako da unatoč različitim kulturnim i medijskim pozicijama, dođe se do sličnih rezultata. Ovogodišnje nominacije potvrđuju da se za rock&off scenu iz godine u godinu sve više čuje i izvan užeg kruga glazbene publike.
Tijekom godina Rock&Off se razvio u širu platformu koja uključuje edukativne, promotivne i medijske projekte. Kako ti segmenti funkcioniraju unutar ukupne vizije projekta i koji biste dugoročni pomak u načinu na koji se domaća glazba stvara, prati i vrednuje voljeli potaknuti kroz Rock&Off?
KB: Vizija Rock&Offa od početka je bila da se kroz različite projekte kontinuirano predstavlja kvalitetna domaća glazba i rad autora, ne samo u trenutku dodjele nagrade nego tijekom cijele godine. Cilj nam je pratiti scenu u kontinuitetu i istodobno stvarati prostor za nešto novo.
DD: Rock&Off se s vremenom svjesno razvio iz same nagrade u širu platformu jer je postalo jasno da samo priznanje nije dovoljno za dugoročni razvoj scene. Programi poput Male škole Rock&Off novinarstva, Rock&Off Toura, online radija i Skenera funkcioniraju kao povezani dijelovi glazbene cjeline koja istovremeno gradi izvođače, medije i publiku. Edukativni segmenti jačaju kvalitetu praćenja domaće glazbe i stvaranja nekih novih glazbenih novinara, a promotivni izvođačima omogućuju nastupe u sredinama u kojima bi to inače bilo teško ostvarivo, dok s druge strane lokalnim organizatorima pomaže u razvoju scene, programa, publike i, u konačnici, kulturnog programa manje sredine. Medijski alati osiguravaju kontinuitet i svojevrsnu arhivu scene.
Zajednički cilj svih tih aktivnosti je stvaranje uvjeta u kojima domaća glazba nije kratkotrajni medijski sadržaj, nego proces koji se sustavno razvija i vrednuje. Dugoročno, kroz Rock&Off platformu želimo potaknuti da se domaća glazba vrednuje prema kvaliteti, autentičnosti i kontinuitetu, a ne isključivo prema tržišnim brojkama ili trendovima, koji će doći ako se dovoljno kvalitetno i uporno radi.