'Ovdje sam samo Ivy, a ne ona Ivy s rakom.' Zaključak je to spomenute djevojke u britanskoj drami za mlade 'Ljeto za pamćenje', s uspjehom predstavljene na ovogodišnjem 76. međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu, na kojem se natjecala za Kristalnog medvjeda u službenom programu Generation 14plus. Ovaj program Berlinalea već godinama prikazuje filmske naslove koji se na inovativne načine bave temama važnima za živote mladih, slično kao i program Generation Kplus, koji se obraća dječjoj publici.

U oba programa natječu se dugometražni i kratkometražni filmovi svih rodova, a o priznanjima odlučuju stručni ocjenjivački sudovi te sudovi djece i mladih. 'Ljeto za pamćenje' (u izvorniku Sunny Dancer) ove godine u Berlinu je dobilo posebno priznanje (Prize AG Kino – Gilde – Cinema Vision 14plus), a u predstojećoj bi se sezoni dodjela filmskih nagrada lako moglo naći na više popisa, poglavito zbog nastupa glavne glumice koja tumači lik Ivy.

To je dvadesettrogodišnja Bella Ramsey, engleska glumica koja je popularnost i pohvale za svoje interpretacije prvo stjecala u seriji 'Igra prijestolja', a zatim u seriji 'The Last of Us'. I dok je u njima tumačila likove u fantastičnim, odnosno znanstvenofantastičnim zapletima, 'Ljeto za pamćenje' opora je humorna drama o skupini mladih koji se okupe u ljetnom kampu namijenjenom oboljelima od raka.

Film čiji je redatelj i scenarist George Jaques, i sam glumac, predstavnik je literarnog i filmskog podžanra 'mladih i bolesnih' (engl. sick-lit) koji profilira mlade junakinje i junake suočene s teškim oboljenjima kao ključnim izazovima u njihovu odrastanju i socijalnoj interakciji. Jaquesu je ovo drugi dugometražni igrani film u karijeri jer je prije tri godine režirao tinejdžerski film ceste 'Black Dog'.

Premda priča o djevojkama i mladićima na pragu punoljetnosti koji se hrvaju s malignim oboljenjima neizvjesnog ishoda isprva djeluje obeshrabrujuće, 'Ljeto za pamćenje' poprilično je vedro intonirano, premda nimalo ne bježi od središnje teme, uključujući trenutke u kojima je kobni ishod neizbježan. K tome, na ovu je temu snimljeno niz filmova, ali Jaquesov rad, što zbog kontekstualizacije priče netipičnim mjestom radnje, što zbog uistinu izvrsnih glumačkih nastupa na čelu s Ramsey, postiže optimum. Ovo je ozbiljan rad čiji je ton duboko human.

Povratak Ridleyja Scotta omiljenom žanru

Nešto je slično pokušao Ridley Scott, redateljev znatno iskusniji kolega te sunarodnjak koji se fatalnim oboljenjima bavi u svom novom radu 'Psi pod zvijezdama'. Već gotovo pola stoljeća svjetska redateljska zvijezda, Scott se nakon prvih filmova koji su ga proslavili, 'Alien' iz 1979. i 'Blade Runner' iz 1982., vraća jednom od svojih omiljenih žanrova. To je znanstvena fantastika, pri čemu je predložak njegovu ovogodišnjem filmu istoimeni roman (izvorno The Dog Stars) američkog pisca Petera Hellera.

S obzirom na zaplet o čovječanstvu koje je gotovo do uništenja dovela pandemija smrtonosnog virusa, pomislilo bi se da je Hellerov roman nadahnut nedavnom pandemijom koronavirusne bolesti. No ovdje nije riječ o strahotama koje je izazvao SARS‑CoV‑2 nego osobito težak oblik gripe. Roman je, naime, objavljen 2012., osam godina prije stvarne pandemije koja je sve do polovice 2023. paralizirala glavninu svijeta odnijevši na milijune ljudskih života. U romanu i njegovoj ekranizaciji cijeli je planet doista doživio apokalipsu te rijetki preživjeli ljudi nastoje sačuvati živote u uvjetima nestanka civilizacije.

Kako u jednom trenutku otkrije film, godina je 2035., a čovječanstvo je već oko desetljeća svedeno na puko preživljavanje. Središnji je lik Hig, nekoć mehaničar koji je u pandemiji izgubio suprugu Melissu, a prije toga i bebu. Kao vješt pilot s utočišta u blizini grada Erieja u Coloradu redovito leti do Denvera da bi se ondje opskrbljivao svim potrebnim, ali i posjećivao nekadašnji dom u kojem mu se vraća sjećanje na trudnu, a zatim bolesnu suprugu. Povučeni Hig u utočištu živi s naprasitim Bangleyjem, starijim marincem koji je također izgubio obitelj.

Karakterno su drukčiji i različitih pogleda u budućnost – Bangley pošto-poto želi obraniti sadašnje prebivalište nemilosrdno eliminirajući potencijalne napadače, a Hig sanjari o odlasku u Grand Junction, odakle mu već neko vrijeme stižu povremene poruke iz tamošnje zrakoplovne luke. Kada u jednom od napada pogine Higov vjerni pas Jasper, mladi muškarac odluči svojom starom Cessnom krenuti put priželjkivanog odredišta ostavivši sumnjičavog Bangleyja. Na putu prema Grand Junctionu bit će prisiljen sletjeti te će na privremenom boravištu upoznati nekadašnju liječnicu specijalizanticu Cimu i njezina oca. Kada ih napadnu došljaci sunovraćeni u barbarstvo, trojac zrakoplovom napokon stigne do mjesta kojemu se Hig nadao. Ondje ih pak čeka iznenađenje…

O zapletu

Zaplet filma, odnosno romana uvelike podsjeća na siže klasika žanra 'Ja sam legenda' iz 1954. američkog književnika Richarda Mathesona, koji je također dobio filmske prilagodbe, one s Vincentom Priceom, Charltonom Hestonom i Willom Smithom. Razlika je ta što u 'Psima pod zvijezdama' preživjeli zbog svoje otpornosti prema virusu ostaju zdravim ljudima, a ne postaju mutiranim krvolocima kao u Mathesonovu radu, a sunovrat civilizacije manifestira se preko različitih skupina odmetnika koji teroriziraju sve oko sebe. To je bila i dobra prilika za autore filma da bez fantastičnih elemenata prikažu kako bi izgledao svijet bez zaštite civilizacije, o čemu govori i jedan od likova.

Bez obzira na Scottov osjećaj za stvaranje potrebnog ozračja i istančana redateljska rješenja, osobito u načinu korištenja kamera, film sadržajno ostaje na pola puta između svog potencijala, poglavito u svjetlu nedavne istinske pandemije, i propuštene prilike. Sve protječe odveć mlako, kao da je riječ o razblaženom vesternu s Divljeg zapada budućnosti, a ne o mogućoj sutrašnjici u svijetu koji nažalost ima sve predispozicije da se u takvo što i pretvori. Redateljske bravure Scott dokazuje prizorima u zraku, za koje su ga, prema vlastitim riječima, nadahnuli oni iz filma 'Brži od zvuka' iz 1952. Davida Leana.

Polovično odrađen posao

Pritom je vrhunac zapleta, sekvenca u zrakoplovnoj luci u Grand Junctionu, ostala neiskorištenom zbog svoje kratkoće i nerazrađenosti. U glavnoj je ulozi trenutačno jedna od najvećih svjetskih muških glumačkih zvijezda, dvadesetdevetogodišnji Australac Jacob Elordi, ove godine nominiran za Oscara za film 'Frankenstein' te proslavljen serijom 'Euforija' i novom kinoinačicom 'Orkanskih visova'.

Njegova prigušena gluma posve odgovara prvotnoj namjeri redatelja, kao što su i ostali glumački nastupi, redom Josha Brolina kao Bangleyja, Margaret Qualley kao Cime, Guya Pearcea u ulozi njezina oca Popsa te Allison Janney kao zagonetne Darlene, zaslužni za ocjenu više cijelog filma. Tako se Scottov povratak žanru znanstvene fantastike nakon povijesnih epova 'Napoleon' i 'Gladijator 2' ipak zaustavio na polovično odrađenom poslu, na tragu onoga što redatelj uistinu može.

'Ljeto za pamćenje' ostavlja bolji dojam

Stoga u usporedbi dvaju filmova koji se na aktualnom kinorepertoaru na različite načine bave bolestima kao pokretačima radnje, 'Ljeto za pamćenje' ostavlja bolji dojam. Možda i zbog toga što je Jaques režirao vlastiti scenarij otpočetka vladajući i tekstom i slikom. Njegova je glavna junakinja spomenuta Ivy, djevojka koja se nalazi u remisiji akutne mijeloične leukemije. Vrativši se nakon liječenja u roditeljski dom, buntovna i sarkastična kći jedinica jedva pristane na nagovor majke Karen i oca Boba da provede četiri ljetna tjedna u kampu za mlade oboljele od malignih bolesti.

Ondje dio djevojaka i mladića boravi već godinama, a dio su novi polaznici kampa, poput Ivy. Njega vodi entuzijastični Patrick, čiji je sin preminuo od raka, ali neprestance širi optimizam i u odnosu sa štićenicima i u mnogobrojnim aktivnostima. Kada jednom prigodom Ivy oštro reagira na predavanje prijetvorne influencerice, stekne povjerenje ostalih vršnjaka, osobito cimerice Elle i niz godina bolesnog Jakea, u kojega se zaljubi. I dok se čini da će mjesec dana njihova druženja proteći isključivo u pozitivnoj preobrazbi svakoga od njih, povratak bolesti najprije će prekinuti boravak u kampu srčanog Ralpha…

Pozadinski tipična priča o odrastanju, film je puno više od toga. Kontekst borbe protiv zloćudne bolesti čini ga višeslojnom dramom u kojoj je ono teško i ono vedro izbalansirano na sugestivan način te je ovo rad koji se obraća generacijski znatno široj publici od one samih likova. Uz Ramsey, najpoznatija su imena ispred kamera ona također s malih ekrana: Neil Patrick Harris (Kako sam upoznao vašu majku), Jessica Gunning (Maleni irvas) i James Norton (Grantchester). Sinergično gorak i sladak, film dočarava najvažnije: likove koje ne određuje bolest.