Roman književnika Ante Zlatka Stolice "Ulica Marthe Argerich", introspektivno i stilski osebujno djelo koje kritika već prepoznaje kao autorov uzbudljiv iskorak u formu cjelovitog romana, predstavljen je u utorak navečer u Frakturinoj knjižari u Zagrebu. O knjizi koja s lakoćom klizi između fragmenata, filozofskih uvida i tjeskobne svakodnevice govorili su prevoditeljica i polonistica Đurđica Čilić, filmski redatelj Igor Bezinović te autor Ante Zlatko Stolica, a razgovor je vodio urednik romana Seid Serdarević.

Po riječima Đurđice Čilić, u romanu je najmanje važno "to neko zbivanje", jer "ono što pokreće cijelu dinamiku romana nisu radnje, nisu događaji, nego reakcije glavnoga lika", koji je pripovjedač u prvom licu, s kojim se, rekla je, potpuno poistovjetila. To je, smatra, jedna od najčešćih stvari zbog kojih volimo književnost. Naglasila je kako je glavni lik jako neobičan i tjeskoban, a istodobno iritantan.

Ono što je neodoljivo u ovom romanu jest njegov ritam, napomenula je Čilić te dodala kako roman "jest doduše neujednačen, ali jako zavodljiv". Mjesto radnje Ljubljana u romanu se pretvara u kulise, pa grad postaje akter, a istodobno se prostire i uzmiče pred glavnim junakom, rekla je Čilić i dodala kako postaje pomalo šizofrena, a tako poznata i jednostavna. Istaknula je kako se ispostavlja da je Ljubljana prostor koji se stalno otima, komplicira i klizi. Ocijenila je kako i značenje romana stalno uzmiče pred svojim čitateljima.

Trebao je to biti bezbrižan izlet do Ljubljane – ručak uz rijeku, susret s bratom koji ide na koncert Marthe Argerich, povratak u stvarnost i donošenje odluka o ljubavnom životu. No kad junak shvati da se ne može sjetiti gdje je parkirao svoj plavi, gotovo ljubičasti Ford Fiestu, počinje njegovo putešestvije gradom: od jednog do drugog kvarta, u potrazi koja uključuje i taksiste, i najam drugog automobila, i pretraživanje svakog vrtića – jer, eto, parkirao je blizu nekog vrtića.

Ta jednostavna situacija prerasta u egzistencijalnu dramu u kojoj lutamo zajedno s pripovjedačem, dijelimo njegovu zbunjenost, zabrinutost i unutarnji nemir, a još i više slutimo da je potraga za automobilom tek metafora dublje izgubljenosti – one ljubavne, emocionalne, svakodnevne...

Filmski redatelj Igor Bezinović kazao je kako roman sadrži toliko sjajnih elemenata da ga uopće nije teško hvaliti. Napomenuo je kako je Stoličin stil pisanja upoznao na blogu gdje je pisao crtice, zapise i uvide. U knjizi "Blizina svega" i dalje koketira s formom crtice, napomenuo je, dok je ovo djelo cjeloviti roman. Ovaj je roman kratak, a za razliku od ranijih knjiga, u njemu imamo cjelovitu priču, dodao je Bezinović. Ocijenio je i kako ni ova priča ne izdaje filozofiju pisanja u crticama, ali je to crtično pisanje povezano u cjelovitu priču.

Urednik knjige i glavni urednik Frakture Seid Serdarević istaknuo je kako roman "Ulica Marthe Argerich" pogađa duh vremena, sve strahove kojima smo okruženi, sve mogućnosti komunikacije koje imamo, a koje nam ne koriste da ostvarimo istinsku vezu.

U romanu se, poput simfonije u četiri stavka, pred nama mijenjaju osjećaji, vrhunci i potopi, u tempu od allegra preko adagia do allegra furiosa. Glavna tema prati nas i ostaje u nama dugo nakon što smo pročitali posljednju stranicu, dodao je.

Ante Zlatko Stolica rođen je 1985. u Splitu. Odrastao je na Sućidru; živi u Bistri, radi u Zagrebu. Diplomirao je hrvatski jezik i filozofiju. Autor je nekoliko kratkih dokumentarnih i igranih filmova; koscenarist je Kratkog izleta, dobitnika Zlatne arene za najbolji film 2017.