Američki novinar Brett Martin napisao je knjigu 'Difficult Men', indikativnog podnaslova 'Behind the Scenes of a Creative Revolution', u kojoj opisuje kako su se u proteklih 15 godina američke TV-serije od obične zabavne razvile u umjetničku kroniku vremena u kojem živimo te otkud tolika fascinacija javnosti mafijašima, prevarantima i dilerima koji su centralni likovi najboljih suvremenih serija
Među najzabavnije knjige o filmu svakako se ubraja 'Easy Riders, Raging Bulls' Petera Biskinda koja opisuje ludosti kakve su se u Hollywoodu događale sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je američki film doživio jedan od svojih kreativnih vrhunaca, i to baš zahvaljujući raspadu starog studijskog sustava, u kojem se filmske autore većinom tretiralo kao najamnu radnu snagu. Kao što se može vidjeti i po blockbusterima koje nam je Hollywood opet ponudio ovoga ljeta, zlatno doba kreativnosti u Tvornici snova odavno je prošlo, a ostali su nastavci nastavaka te bujica stripovskih adaptacija.
Zato se kreativna revolucija dogodila na TV-u, smatra američki novinar Brett Martin, čija se knjiga 'Difficult Men' bavi najzanimljivijim TV-autorima današnjice te likovima poput Tonyja Soprana, Waltera Whitea, Avona Barksdalea i Dona Drapera, za koje se teškom mukom i tek ponekad može ustvrditi kako su pozitivci. Baš suprotno, centralni likovi najboljih američkih TV-serija, čija se dubina i razrada mogu uspoređivati s velikim romanima, redom su loši ljudi, ove ili one vrste – mafijaši, ubojice, dileri, prevaranti, alkoholičari itd.
Martin smatra da je baš zahvaljujući 'Sopranosima' 'televizijska serija postala ključna američka umjetnička forma' od 2000. te izdvaja kreatora Davida Chasea kao jednog od prvih koji je razumio kakve sve prednosti nudi serijalno pripovijedanje. Uz Chasea su se kao najvažniji televizijski autori etablirali još i Matthew Wiener, David Milch, Vince Gilligan itd. Martin u 'Difficult Men' nudi i puno priča koje opisuju kreativni proces rada na seriji, svađe kreatora s producentima, ali i kako na glumca utječe više godina utjelovljivanje jednog, većinom ne baš sretnog lika, tako da su ti 'teški muškarci' iz naslova i Tony Soprano i njegov stvoritelj David Chase, odnosno i Walter White – srednjoškolski profesor kemije koji postaje moćnik u poslu s narkoticima – i Vince Gilligan, koji ga je zamislio.
Martin ističe i da je vrlo važan element 'trećeg zlatnog doba američke televizije' (s time da je prvo u pedesetima, a drugo osamdesetih, kada su stvorene ozbiljne TV-drame) i pojava kabelskih programa, koji su autorima omogućili mnogo veću kreativnu slobodu.
