ODBROJAVANJE DANA

Nakon desetljeća obnove Rijksmuseum otvara svoja vrata

  • Autor: Nina Ožegović
  • Zadnja izmjena 19.03.2013 12:16
  • Objavljeno 19.03.2013 u 09:00
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Nakon deset godina kompletne obnove, restauracije fundusa i adaptacije i nadogradnje zgrade, u subotu, 13. travnja, otvara se slavni Rijksmuseum u Amsterdamu, jedan od najvećih u svijetu, koji u svojoj kolekciji ima brojna umjetnička remek-djela, među kojima i poznatu Rembrandtovu 'Noćnu stražu'

Otvorit će ga nizozemska kraljica Beatrix, samo dva tjedna prije svog silaska s trona - abdicirala je u siječnju nakon 33 godine vladavine u korist svog sina princa Willema-Alexandera.

Muzej će biti otvoren svih 365 dana u godini od devet do 17 sati, što je svojevrsni svjetski kuriozitet, ulaznice će stajati 15 eura, a novi spektakularni postav od čak osam tisuća eksponata u 80 galerijskih dvorana posjetiteljima će pružiti detaljni uvid u 800 godina umjetnosti Nizozemske i svijeta od srednjeg vijeka i renesanse do 21. stoljeća, odnosno, od slikara Rembrandta van Rijna i Johannesa Vermeera van Delfta do dizajnera i arhitekta Gerrita Rietvelda.

Preuređenje Rijksmuseuma smatra se jednim od trenutačno najznačajnijih muzejskih projekata u svijetu, a o njegovoj veličini svjedoči podatak da je u njegovom fundusu pohranjeno gotovo milijun eksponata, primjerice, 6500 slika 90 tisuća skulptura i ostalih predmeta (porculan, srebro...), 150 tisuća fotografija i 700 tisuća radova na papiru.

Amsterdam već mjesecima prati obnovu Rijksmuseuma, čak je na prednjoj fasadi postavljen umjetnički rad dizajnera Maartena Baasanositelja titule 'Dizajner godine 2009.', koji je napravio posebnu verziju čuvenog digitalnog sata Sweepers Clock, koji otkucava sate, minute i sekunde do svečanog otvorenja muzeja. U obnovu muzeja utrošeno je 375 milijuna eura, a najvećim dijelom financirali su ga nizozemsko Ministarstvo obrazovanja, kulture i znanosti, zatim sam Rijksmuseum te brojni sponzori i donatori čiji su prilozi omogućili restauraciju umjetnina.

Danska vlada je već 2000. godine odobrila projekt preuređenja muzeja, a muzej je zatvoren za javnost tri godine kasnije. Plan je bio da se muzej otvori 2008. godine, ali je zbog brojnih problema, od osvjetljenja i prostorne dinamike, od kojih je najveći bio otkriće azbesta u zgradi što je trebalo stručno sanirati, obnova kasnila.

Ravnatelj muzeja Wim Pijbes jednom je prigodom izjavio da mu se čini 'da je tokom obnove sve što je moglo poći krivo, pošlo krivo', no usprkos tome bio je optimističan tako da se danas očekuje da će se nakon obnove broj posjetitelja muzeja udvostručiti.

To konkretno znači sljedeće: muzej koji se prostirao na 10.500 tisuća kvadrata prije obnove posjećivalo je godišnje oko 1,2 milijuna ljudi, a sada će imati kapacitet od 1,5 do dva milijuna posjetitelja godišnje.

Državni muzej Rijksmuseum u Amsterdamu sagrađen je 1885. prema projektu arhitekta Pierrea Cuypersa i otada je sakupio impozantnu zbirku slikarstva zlatnoga doba, što mu je priskrbilo nadimak 'katedrale umjetnosti'. Posao obnove povjeren je španjolskim arhitektima iz ureda Cruz y Ortiz arquitectos iz Seville, koji su ovu instituciju potpuno uskladili s 21. stoljećem, a istovremeno sačuvali originalni Cuypersov dizajn.

Naime, oni su staru zgradu od crvene pečene cigle iz 19. stoljeća, ukrašenu pozlaćenim dekoracijama, pretvorili u prozračno, suvremeno zdanje 21. stoljeća.

Cruz i Ortiz, poznati po prepoznatljivom, ali nenametljivom pristupu u obnovi postojećih građevina, izabrani su između sedam studija zahvaljujući elegantnom, diskretnom prijedlogu, koji nije poremetio sklad dominantnog arhitektonskog stila gradskog konteksta. Prema njihovim riječima, samo je stranac mogao odgovoriti postavljenom izazovu, jer su 'domaći arhitekti bili previše sputani akumuliranim znanjem da bi pristupili problemu otvorena duha'.

Muzej je proširen tako da sada ima sveukupno 30 tisuća četvornih metara, a najveći zahvat odnosi se na gradnju impresivnog ulaznog staklenog hola, koji se prostore na 2250 kvadrata i u potpunosti zadovoljava potrebe novog vremena, te podizanje novog Azijskog paviljona od 670 kvadrata, okruženog vodom, gdje je izložena raskošna zbirka azijskih umjetnina iz Vijetnama, Tajlanda, Indije, Kine, Indonezije i Japana.

rijksmuseum.nl

rijksmuseum.nl

Izvor: Promo fotografije / Autor: rijksmuseum.nl

Usto, uređen je multidisciplinarni obrazovni centar, smješten u nekadašnjoj crtaćoj školi Teeken iz 1892. godine, zatim odjeli za menadžment, restauratorske i konzervatorske poslove te znanstvena istraživanja, suvenirnica, restoran i ostali prateći sadržaji, a obnovljena je slavna Cuypersova knjižnica, u kojoj je na četiri kata pohranjeno više od pet kilometara knjiga.

Također je obnovljen i čuveni park skulptura, koji okružuje muzej i prostire se na 14.500 kvadrata, poznat u Amsterdamu kao 'vanjski muzej', gdje će se svakog ljeta priređivati izložbe skulpture, a prva na redu je izložba radova Henryja Moorea, koja se otvara 21. lipnja ove godine. Interijerom se pozabavio pariški dizajner Jean-Michael Willmath, poznat po uređenju interijera Louvrea, kojim je stekao svjetsku slavu i dobio brojne nove narudžbe. On je također spojio duh prošlih vremena i novog doba, otkrivši originalne bogato ukrašene zidove i stropove.

Uz obnovljenu i proširenu muzejsku zgradu muzej donosi i novu koncepciju postava. Oko 8000 umjetničkih djela (slike, grafike, skulpture, crteži, fotografije, porculan, srebro, namještaj, nakit i drugo) bit će postavljeno kronološkim redom na četiri kata tako da ispričaju priču o Nizozemskoj od srednjeg vijeka do današnjeg dana.

Mnogi od eksponata naći će se prvi put zajedno, a svoje staro mjesto, u centru muzeja, zadržat će samo najslavniji eksponat muzeja – Rembrandtova 'Noćna straža' iz 1642. godine.

Više od 30 dvorana bit će posvećeno 'zlatnom dobu' Nizozemske, kada je ta zemlja kao trgovačka velesila bila vodeća u znanosti i umjetnosti, tako da će se moći razgledati, uz Rembrandtova djela, i reprezentativni radovi Johannesa Vermeera van Delfta, poznatog po interijerima domaćinske atmosfere, primjerice, 'Mljekarica', Fransa Halsa Jana Steena i njihovih učenika.

Također, u postavu se ističe slika 'Augusta' Caesara van Everdingena iz 17. stoljeća, a posebno mjesto dobili su umjetnici Haške slikarske škole, poput Antona Mauvea, Van Goghovog učitelja slikanja, te 'Autoportret' Vincenta Van Gogha, jednog od najskupljih slikara svih vremena, koji je nastao potkraj 19. stoljeća.

U zasebnim galerijskim dvoranama bit će izložena umjetnost 20. stoljeća (film, video, plakati, fotografije, odjevni predmeti...), primjerice, 'Pošten čovjek' Christiaana Karela Appela, vodećeg nizozemskog ekspresionista i jednog do osnivača europskog avangardnoga pokreta Cobra.

Izložena je i 'Bijela stolica' nizozemskog dizajnera i arhitekta Gerrita Rietvelda, koji je svjetsku slavu stekao dizajnom 'Crvene i plave stolice' iz 1917. godine te projektom znamenite kuće Schroder, projektirane u Utrechtu 1924. godine, koja se nalazi na popisu UNESCO-ove liste svjetske baštine i smatra se arhitektonskim manifestom grupe De Stijl, okupljene oko istoimenoga časopisa, u kojem su surađivali, između ostalih, i Gerrit Rietveld i Piet Mondrian.

rijksmuseum.nl

rijksmuseum.nl

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

U kolekciji odjevnih predmeta ističe se 'Mondrianova' haljina francuskog modnog dizajnera Yvesa Saint Laurenta koji je često tražio inspiraciju u umjetnosti.

Kao posebna atrakcija najavljena je nova galerija zaklade Tiffany & Co., gdje će se nalaziti bogata muzejska zbirka nakita, u kojoj važan udjel ima oko 300 komada najkvalitetnijeg nakita iz razdoblja od osmog stoljeća do 60-ih godina prošloga stoljeća.

Također, osmišljena je i nova galerijska dvorana 'otomanske' umjetnosti gdje posebno mjesto zauzima intrigantni portret 'Derviša' Jeana Baptista Vanmoura s početka 18. stoljeća.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!