LJUBAV I TJESKOBA

Dijelovi slike koju je Munch prerezao nakon velike svađe prvi put izloženi zajedno

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 17.04.2019 09:02
  • Objavljeno 15.04.2019 u 09:07
Autoportret s Tullom Larsen

Autoportret s Tullom Larsen

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

U londonskom British Museumu 11. travnja otvorila se izložba posvećena norveškom slikaru i grafičaru, jednom od začetnika ekspresionističkog likovnog izraza i autoru kultnog 'Krika' Edvardu Munchu

'Osjetio sam beskrajni krik koji prolazi prirodom', napisao je Edvard Munch u okviru pastelne verzije svoje čuvene slike 'Krik', objašnjavajući otkud inspiracija za to kultno djelo ekspresionizma, simbol osjećaja egzistencijalnog straha i tjeskobe.

Munch je tada, 1982., s prijateljima bio u blizini Osla, blizu bolnice za mentalno oboljele u kojoj je bila smještena i njegova sestra Laura.

Na izložbi grafika 'Edvard Munch: Ljubav i tjeskoba' u British Museumu upravo je 'Krik' najveća atrakcija, ujedno najpoznatije Munchovo djelo koje je od 1893. do 1910. napravio u nekoliko varijanti. Danas se one čuvaju u raznim muzejima i privatnim zbirkama diljem svijeta, a posjetitelji će u Londonu do kraja srpnja moći vidjeti, među ostalim, crno-bijelu litografiju, verziju 'Krika' koju je za ovu priliku posudio privatni norveški kolekcionar.

  • +9
  • +6

Edvard Munch: Love and Angst

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

No osim nje, tu je još 80 radova ovoga inovativnog i ekspresivnog grafičara koji je tvrdio da ne slika 'ono što vidi', nego 'ono što je vidio'. Partner izložbe je norveški Muzej Munch, a fokus joj je prije svega na period 1890-ih i 1900-ih.

Jedno od djela koje je također dopremljeno iz Munchmuseeta u London je 'Autoportret s Tullom Larsen', nastao oko 1905., a on govori o mračnoj epizodi iz umjetnikova života. Tulla Larsen bila je njegova zaručnica, a prilikom njihove osobito burne svađe došlo je do pucnjave. Munch je ranjen u lijevu ruku, a okolnosti incidenta nikad nisu razjašnjene. Kasnije je svoj i Tullin portret raspolovio, tako da jedan ljubavnik bude sa svake strane. Kustosica British Museuma Giulia Bartrum sada je odlučila dvije polovice skupa prikazati na izložbi.

Autoportret s Tullom Larsen

Autoportret s Tullom Larsen

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

'Munch je imao jako kompliciran odnos sa ženama. Gotovo ih se fizički bojao. Zbog obaveza je bio nervozan do razine neuroze i možda je upravo njegova veza s Larsen bila najmučnija', rekla je Bartrum, dodajući da su Munch i Larsen bili zajedno oko četiri godine te su se zaručili, ali se nisu vjenčali.

Londonska publika, uz to, moći će vidjeti sliku 'Mrtva majka i dijete', referencu na još jednu privatnu Munchovu tragediju - smrt njegove majke kad je imao samo pet godina. Pored njih, izložba uključuje skice scenografija koje je umjetnik radio za predstave velikog norveškog dramatičara Henrika Ibsena ('Peer Gynt' 1896. i 'Sablasti' 1906.), kojemu se jako divio, te djelo 'Vampir II' nastalo 1895., dvije godine prije nego je objavljen 'Dracula' Brama Stokera.

Među vrhuncima izložbe svakako je slika kojom se Munch proslavio u Europi, 'Bolesno dijete', referenca na smrt njegove sestre Johanne Sophie, koja je umrla kad je imao 15. Rad je naslikao s 23 godine i u Njemačkoj 1892. potpuno zgrozio kritičare svojom tehnikom. Jedan ju je opisao kao 'ružnu i nedovršenu' skicu.

Bolesno dijete

Bolesno dijete

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Već tada Munch je imao ozbiljnih problema s alkoholom, koji su rezultirali potpunim živčanim slomom u 40-im godinama. Mentalno zdravlje mu je i dotad bilo krhko i često je bio u sanatorijima ili na rehabilitacijama. Nakon posljednjeg sloma 1908. povukao se na planinu iznad Osla, slikao u studiju i provodio vrijeme sa svojim voljenim psima, katkad i kojim konjem. I tako do smrti 1944., piše Claire Armitstead za Guardian povodom izložbe.

Autoportret Edvarda Muncha iz 1895.

Autoportret Edvarda Muncha iz 1895.

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

'Slobodan od svojih tjeskoba i alkoholizma, slikao je i ponovno slikao prirodu oko sebe, ljubomorno gomilajući radove koje je pak tretirao s neobičnim prezirom. Svoje slike redovito je ostavljao vani, ispod male mansarde, po svakakvom vremenu te govorio: 'Dobro će im doći to da se brinu same za sebe'.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!