Dinamičan život MSU-a u novom prostoru, od otvorenja 11. prosinca 2009. do danas, predstavit će se s više od 200 umjetnina, koje su tijekom godina prikupljane donacijama i otkupima, te vremenskom lentom i multimedijskim sadržajima.

Kronologija događanja podsjetit će na proteklih deset godina muzeja, tijekom kojih su, kaže ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić, imali više od milijun posjetitelja stalnog postava i novih izložbi, kao i raznih događanja.

'Zaživjeli smo u Novom Zagrebu i stvorili novu publiku, a iako su se mnogi bojali nove lokacije i nekima je još danas teško prijeći Savu, ne damo se smesti i trudimo se organizirati programe i izložbe sukladno mjerilima suvremene muzeološke struke', rekla je Pintarić u ponedjeljak na konferenciji za novinare.

MSU nastoji pružiti priliku za izlaganje što većem broju suvremenih umjetnika . 'Unutar kuće često komentiramo da ponekad pretjerujemo jer imamo nekoliko programa paralelno, no naša scena je vrlo živa i nema puno institucija posvećenih suvremenoj umjetnosti, pa ćemo i ubuduće pružati platformu mladim i već priznatim umjetnicima da se kod nas predstavljaju', ustvrdila je.

Kao zadaću za budućnost izdvojila je otvaranje zbirke arhitekture. 'Muzej od početka postavlja izložbe na temu arhitekture i imamo već u fundusu takve radove, a i puno je umjetnika koji rade na području isprepletanja umjetnosti i arhitekture', napomenula je Pintarić.

Izrazila je nadu da bi se u idućim godinama mogli ostvariti uvjeti za zagrebački bijenale suvremene umjetnosti, a već za iduću godinu planira se velika međunarodna konferencija o bijenalima.

Za iduću godinu najavila je i multimedijalnu izložbu o šest desetljeća Zagreb filma i Zagrebačke škole crtanog filma, koji su osvojili najveća međunarodna priznanja u povijesti hrvatskih likovnih umjetnosti.

Izložba akvizicija podsjetit će i na najznačajnije izložbe i gostovanja izvan zgrade muzeja, edukativne aktivnosti, te putem filmova na život muzeja izvan vidokruga javnosti.

Nataša Ivančević, autorica koncepta i kustosica izložbe, podsjetila je da MSU, osnovan 1954., kontinuirano prikupljanu građu tradicionalno predstavlja na izložbama akvizicija, a posljednja takva bila je 2009., kao dio programa otvorenja, kada je predstavljena građa prikupljana od 2004. godine.

'Deseta godišnjica djelovanja u novoj zgradi bila je povod za ovu izložbu jer smo u proteklom razdoblju prikupili više od tri tisuće umjetnina', rekla je.

Izložbu je postavila odredivši devet problemskih cjelina koje se, ustvrdila je Ivančević, bave fenomenima iz suvremenog društva - Doba optimizma, Vitalnost figuracije, Primarne strukture, Priroda i društvo, Osobne pripovijesti, (Ne)običan dan, Imaginativni svijetovi, Ženski glasovi, U muzeju o muzeju.

Među umjetnicima čiji su radovi izabrani iz fundusa muzeja su Juraj Dobrović, Ratko Petrić, Vera Fischer, James Rosenquist, Lovro Artuković, Peter Kogler, Julião Sarmento, Zlatan Vehabović, Joško Eterović, Boris Bućan, Igor Grubić, Slaven Tolj, Roger Ballen, Nam June Paik, Žižić/Kožul, Robert Rauschenberg, Milton Glaser, Igor Eškinja, Sandra Vitaljić, Michal Iwanowski i Richard Lindner.

Zahvaljujući donacijama nasljednika osnovan je Arhiv i knjižnica Ivana Picelja, te Zbirka Marie-Luise i Ruth Betlheim, preuzeta je i građa iz ostavštine Marije Braut i Bogdana Bogdanovića, a od Grada Zagreba MSU je dobio na upravljanje Zbirku Andrije Maurovića.

Zbirku čine i radovi studenata i profesora Bauhausa pa se tu nalaze radovi mađarskih funkcionalista i konstruktivista – Farkasa Molnára, Henrika Stefána, Sandora Bortnyika – ali i znamenitih njemačkih autora bliskih Bauhausu, Paula Kleea, Karla Petera Röhla, Franza Frahm-Hesslera, Kurta Schwerdtfegera, Hinnerka Schepera i drugih.

Važan je i dio otkupljenih nagrađenih radova na izložbama HT-nagrade za suvremenu umjetnost, na kojoj se od 2007. svake godine nagrađuju tri rada koja postaju dio kolekcije muzeja.

U okviru izložbe prvi put u Hrvatskoj će se predstaviti izložbeni postav paviljonskog karaktera 'Fitting Abstraction' koji je 2014. predstavljao Hrvatsku na Bijenalu arhitekture u Veneciji, a doniran je Muzeju.

Karin Šerman, izbornica hrvatskog paviljona na tom bijenalu, rekla je kako je odabirom projekata i autora u vremenskom rasponu od 1914. do 2014. odgovorila na zadanu temu Absorbing Modernity.

'Instalacija je ishod istraživanja arhitektonskog modernizma u Hrvatskoj od 1914. do 2014. koje je pokazalo da smo rano usvojili modernizam, ali i primijetili opstanak specifičnih arhitektonskih vrijednosti, fenomena i tradicija koje žive i dalje paralelno uz apstrakciju', rekla je.

Predstavit će se i izložba 'City ǀ Data ǀ Future – Interakcije u hibridnom urbanom prostoru' grupe autora i suradnika iz četiri institucije Umjetničke akademije u Splitu, Sveučilišta Napier u Edinburghu, Sveučilišta u Aarhusu i Telecom Italia. Izložba se bavi fenomenom suvremenog grada u budućnosti i pojavom novih tehnologija koje utječu na život njegovih stanovnika.

Izložba 'Kolekcija za budućnost / Akvizicije 2009.-2019.' može se razgledati do 30. lipnja.