MONOGRAFSKA IZLOŽBA

Mersad Berber u Klovićevim dvorima

  • Autor: T.Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 08.04.2019 15:53
  • Objavljeno 08.04.2019 u 09:03
Svečano otvorenje memorijalne izložbe Mersada Berbera u galeriji Albemarle u Londonu 2014.

Svečano otvorenje memorijalne izložbe Mersada Berbera u galeriji Albemarle u Londonu 2014.

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Krasnec/PIXSELL

Galerija Klovićevi dvori 18. travnja otvara monografsku izložbu Mersada Berbera, jednog je od najvećih bosanskih slikara i grafičara koji je velik dio života proveo u Zagrebu i Dubrovniku

'Posljednji put Berber se velikom izložbom predstavio 1988. u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu pa će ovo biti izuzetna prilika da publika upozna, u iscrpnom kritičkom kontekstu, zapravo nepoznatog Mersada Berbera, njegov impozantan crtački i slikarski mozaik širokog raspona, sazdan od brojnih ciklusa i nikad viđen u ovoj impostaciji', najavljeno je iz Klovićevih dvora.

Kustosica Jasmina Bavoljak smatra kako ta izložba opisuje u potpunosti novi i jedinstveni svemir Mersada Berbera, 'za koji bismo mogli reći da je u slikarskom smislu bez dobi, odnosno da je umjetnik po stilu anakronist i eklektik, neorenesansni, neoromantični, neoklasicistički autor za kojeg je umjetnost prošlosti i sadašnjosti jedna te ista stvar'.

Po njezinim riječima, teško je naći pandan kod nekog umjetnika u svjetskoj povijesti umjetnosti koji se služio tolikim brojem intrigantnih memorijskih citata, a kao što je to u Berberovom slučaju; od motiva Albrechta Dürera, Caravaggia, Velazqueza, Géricaulta, Ferdinanda Hodlera i Francesca Hayeza, varijacija na Mantegnina Krista i Kristova lika preuzetog od Kramskoja te detalja Kristovih stigmi u fragmentima kolažnih citata do Mula Mustafe Bašeskije, Bukovca i braće Božidarević, Gabrijela Jurkića i Gabrijela Stupice.

'Uvijek, kad citira, Berber istodobno stvara, usporedno priča svoju priču, kojoj su uzorci samo početna fiksacija, izvorište i motiv za iskazivanje vlastitih egzistencijalnih tema u kojima ne postoje ni prošlost ni sadašnjost, nego samo vječnost', dodala je Bavoljak te u predgovoru izložbe kaže kako je tradicija, osobito ona duboko ukorijenjena istočna, igrala važnu i aktivnu ulogu u izgradnji Berberova umjetničkog identiteta.

'On je kao istočni umjetnik najprije morao ovladati umjetničkim idiomom Zapada te poći u potragu za univerzalnim (a u konačnici i svojim) jezikom. Talent i crtačka virtuoznost vjerojatno su mu ukorijenjene kroz kaligrafiju i ornamentiku davnih predaka i majke, poznate bosanske tkalje ornamentalnih tepiha, dok je inspiraciju crpio iz mističnog svijeta Bosne, njezine otomanske prošlosti i tragičnog usuda njezinih ljudi, kao i iz perzijskih minijatura XV. i XVI. stoljeća', napomenula je.

Berberov je iskonski medij crtež, kao fenomen koji narasta i postaje samostalna disciplina, uljena slika ili grafika, objašnjava Bavoljak, dodajući kako se uz crteže, bakroreze, bakroreze u boji, litografije u boji, serigrafije, ink-jekt printove, giclée i posebice drvoreze u boji od šezdesetih formirala i Berberova slikarska produkcija izvedena miješanim tehnikama: uljem, temperama, pastelom, akrilikom, airbrushem, čija su podloga daska ili drvo, papir, karton i platno.

Mersad Berber (1940.-2012.) rođen je u Bosanskom Petrovcu, a studirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani, gdje je završio i poslijediplomski studij grafike u klasi profesora Rike Debeljaka. Već 1961. dobio je Prešernovu nagradu, da bi nakon toga uslijedile mnoge međunarodne nagrade i priznanja.

Među ostalim bio je član Ruske akademije umjetnosti, a priređene su mu velike izložbe od Londona i Madrida, preko New Yorka, Jakarte, New Delhija i Moskve, pa do najznačajnije 2009. u Barceloni i posthumne 2017. godine u Istanbulu.

Uz slikarstvo, ilustraciju i grafiku, Berber se bavio kazališnom scenografijom i kostimografijom, radio filmske plakate (filmovi Emira Kusturice), kao i poneka vizualna rješenja (ploče Indexa).

Djela mu se nalaze u mnogim muzejskim, galerijskim i privatnim kolekcijama širom svijeta, između ostalih u Tate Modern u Londonu koja je 1984. godine otkupila dva rada iz ciklusa 'Hommage a Velasquez', a najavljeni su kao posebna atrakcija zagrebačke izložbe.

Najznačajniji Berberovi ciklusi su 'Sarajevske kronike', 'Put u Skender Vakuf', 'Otomanske kronike', 'Hommage a Velazquez', 'Hommage Vlahi Bukovcu' i, posljednji, 'Srebrenica'.

Njegova izložba u Klovićevim dvorima bit će otvorena do 30. lipnja, a prati je katalog s tekstovima autorice stručne koncepcije i kustosice izložbe Jasmine Bavoljak te pisca i kustosa Edwarda Lucie-Smitha, povjesničarke umjetnosti i likovne kritičarke Aide Abadžić Hodžić i hrvatskog grafičara Frane Para.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!