REŽIRA MAGELLI

'Malograđani' u Gavelli: Komad s izuzetno živim mrtvim dušama koje se šeću pozornicom

  • Autor: T.Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 25.09.2019 10:01
  • Objavljeno 24.09.2019 u 13:46
Paolo Magelli s ansamblom Gavelle

Paolo Magelli s ansamblom Gavelle

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Komad 'Malograđani' Maksima Gorkog, čijom premijerom zagrebačko Gradsko dramsko kazalište Gavella u petak 4. listopada otvara novu sezonu, bit će, kako je najavljeno u ponedjeljak, roller-coaster emocija i strasti u slojevitoj i velikoj predstavi o sukobu svjetova i svjetonazora na pragu nove budućnosti

Najavljujući na konferenciji za novinare prvu Gavellinu premijeru sezone 2019./20., redatelj Paollo Magelli kazao je kako je riječ o iznimno zanimljivu tekstu čiju je radnju 'bolje ne objašnjavati jer je ona doista malograđanska'.

'Taj tekst ima jednu anti-radnju, unutra nema ničega, klimaks je – ništa. To je jedna fantastična prilika da se oslikaju naše duše na putovanju koje zovemo i koje jest život', rekao je Magelli.

Debitantska drama ruskog i sovjetskog pisca napisana 1901., četiri godine prije Prve ruske revolucije, smatrana jednim od njegovih najuspješnijih dramskih naslova, 'Malograđani' Maksima Gorkog komad je koji se bavi životom u teška, prijelomna vremena, kada se osjeća dašak nadolazećih promjena i novih vrijednosti.

U dramaturškom smislu, taj je komad neka vrsta impresionističkog slikarstva, s 'izuzetno živim mrtvim dušama koje se šeću pozornicom', napomenuo je Magelli.

Dramaturginja Željka Udovičić Pleština istaknula je kako je Gorki u sve likove toga djela 'nalijepio komadiće svoje biografije', što je važno kada se uzme u obzir njegov vrlo intrigantan život: rano je ostao bez roditelja, s 19 je godina prvi puta pokušao samoubojstvo, radio je kao željezničar, pekar, prodavač voća, raznosač novina, mornar, a kada je, s 24 godine, objavio svoj prvi tekst u novinama, vrlo je brzo postao priznat i slavan.

'Svoj pseudonim 'Gorki' opravdavao je time što je doista bio gorak u analizi društvenog stanja i onoga što nas je i dovelo ovome komadu, a to je gorčina naše egzistencije', rekla je Udovičić Pleština.

  • +4
  • +1

'Malograđanin' u Gavelli

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Podnaslovljeni kao lirska komedija, 'Malograđani' predstavljaju autorovo odustajanje od romantizma 'ali ne u korist analize bivšeg sistema, već u korist davanja slike 'vremena u iščekivanju', dakle nekog vremena i sistema koje je na odlasku i novoga doba koje treba doći'. 'U tom nekom duhovnom prostoru na rubu očekivanja novoga vrte se i naši malograđani', objasnila je dramaturginja.

Za 'Malograđane' je tipična dramaturška razbarušenost u kojoj Gorki 'odustaje od klasične radnje u korist portretiranja društvene sredine – on portretira sve likove istovremeno, što mu daje posebnu snagu u oslikavanju problema egzistencije'.

U fokusu je obitelj Vasilija Vasiljeviča Besemjonova, bogatog malograđanina. Njegov je dom uvijek pun ljudi: žena Akulina Ivanovna, kći Tatjana, sin Petar, posinak Nil, podstanari i razni gotovani. Ali, nema mira i jednodušnosti pod krovom te kuće - fatalno se razlikuju nazori, interesi, simpatije. Očita je kriza arhaičnih obiteljskih odnosa, dolazi novi naraštaj koji donosi sukob očeva i djece.

'Sukob generacija u komadu postoji kao alat kojim Gorki pokazuje sukob dvaju svjetova i svjetonazora. On takvom sukobu ne daje popust ni mogućnost pomirenja, već je budućnost osigurao samo onima koji su odlučni, jaki i imaju snage suprotstaviti se i zakoračiti u novo doba, dok su svi drugi – a to smo svi mi, većina - osuđeni životariti u svojim malim uskim i tijesnim malograđanskim egzistencijama', dodala je Udovičić Pleština.

Međutim, to nikako ne znači da je Gorki pesimist – dapače, on je pisac utopije koji ne vjeruje u snagu društva kao takvog, ali duboko vjeruje u snagu pojedinca koji ima snagu oduprijeti se.

Galeriju 'živopisnih, kompleksnih lica u potrazi za mnogočime – ljubavlju, vjerom, smislom', glume Boris Svrtan, Ksenija Pajić, Živko Anočić, Tena Nemet Brankov, Janko Rakoš, Enes Vejzović, Ivana Roščić, Barbara Nola, Ranko Zidarić, Jelena Miholjević, Bojana Gregorić Vejzović, Nenad Cvetko i Andrej Kopčok.

Glumci su se složili kako je tema malograđanštine kao mentalitet i stanje duha itekako aktualna i živa i u suvremenom društvu, a komad koji je Gorki napisao prije gotovo 120 godina opisali su kao 'prepun dubine, pameti i strastvenosti, dubokih i slojevitih likova, gdje nema uloge koja je veća od druge', pa će tako njihova predstava biti 'kolektivan čin promatranja malograđanske propasti, pravi roller-coaster emocija i strasti'.

Asistentica redatelja je Tamara Damjanović, scenograf Lorenzo Banci, kostimografkinja Marita Ćopo, a autor glazbe Ljupčo Konstantinov.

Samo tjedan dana nakon premijere, 11. listopada, počinju i 34. Gavelline večeri, koje do 23. listopada donose deset naslova koje je ravnatelj Gavelle Dražen Ferenčina najavio kao 'repertoarne vrhunce kazališnih kuća u Hrvatskoj i regiji'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!