ŽELIMIR PERIŠ

'Mali čovjek ne može ništa, a veliki lopovi mogu sve'

  • Autor: Mija Pavliša
  • Zadnja izmjena 19.10.2015 18:02
  • Objavljeno 19.10.2015 u 10:00
Želimir Periš

Želimir Periš

Izvor: Pixsell / Autor: Dino Stanin/PIXSELL

'Kad sam napisao krimić, pitali su me jesam li imao osobnih iskustava s kriminalom. Moj je odgovor bio da naravno da jesam, kao i svi oko mene. Svi se osjećamo pokradeni i prevareni. To je i impuls na kojem je nastao roman: mali čovjek koji ne može ništa, a veliki lopovi koji mogu sve', priča Želimir Periš, autor krimića 'Mima i kvadratura duga' koji je tportalov žiri uvrstio u finale književne nagrade roman@tportal.hr

Zadranin Želimir Periš rođen je 1975., a dosad je objavio zbirku priča 'Mučenice' i dva kriminalistička romana 'Mima i kvadratura duga' te nastavak 'Mima i vaše kćeri', oba u sklopu edicije Balkan Noir. U njegovoj biografiji intrigira spoj posvećenosti pisanju i formalnog obrazovanja. Diplomirani je inženjer računarstva, a ujedno i voditelj nekoliko radionica kreativnog pisanja, radijske emisije o književnosti, volonter u zadarskoj knjižnici te organizator književnih promocija i jedan od osnivača i direktor KaLibar bestiVala. Priznaje da su mu internetske stranice koje lansira uz svoje knjige ponekad zanimljivije od knjiga samih, a kad piše romane, koristi se ekselicom.

Čitajući vašu biografiju naišla sam na podatak da radite kao programer baznih sustava. Kad se vaše zanimanje upiše u Google, tražilica u prvih nekoliko rezultata izbacuje vaše ime i roman ‘Mima i kvadratura duga’. Jeste li se u vlastitom aranžmanu potrudili i platili da upravo vi i vaš roman budete pri vrhu rezultata ili spletom okolnosti Google ne može pronaći ni jednog drugog programera baznih sustava?

Programer baznih sustava ne postoji na Googleu jer sam ga za potrebe biografije izmislio. Riječ je malog igri, 'Mima i kvadratura duga' se između ostaloga bavi i pitanjem identiteta, koliko se lako može manipulirati njime, kako smo ono što negdje piše nama. Osim toga roman se bavi i idejom kontrole informacija, a glavni junaci veći dio romana pokušavaju pronaći i uništiti mistični bazni sustav. Bazni sustav ustvari je tek generički naziv za bazu podataka u kojoj se prikupljaju podaci i iz koje se crpe informacije. Pojednostavljeno, biti programer baznih sustava znači biti programer baza podataka.

Slično, drugi roman iz ciklusa 'Mima i vaše kćeri' bavi se utjecajem interneta i informatičkog napretka na intimni život i seks, a centralni dio zapleta romana vrti se oko stranica vasekceri.com. U biografiji tog romana moje je zanimanje programer web-stranica.

Istina je oboje, ja sam informatičar, i kao takav imam priliku raditi različite stvari na raznim tehnologijama. Dio tog iskustva pomogao je i u stvaranju ova dva romana.

Da radimo tribinu o književnosti, internetu, tisku i novim medijima te njihovim međusobnim utjecajima, na kojoj bismo sučelili informatičare i pisce, koju bi tezu zastupao Želimir pisac, a čime kontrirao Periš programer baznih sustava?

Programer odrađuje, pisac kritizira – to bi bili početni stavovi te dvojice. Periš bi se bez sumnje postavio kao pijun današnjeg informatičkog društva u kojem kontrola i obrada informacija zauzimaju sve veću važnost i koji se polako ali sigurno ugrađuju i u temeljne protokole današnjeg društva, bilo da govorimo o životnim standardima malih ili političko-ekonomskim moćima velikih. Na Perišu je da bude kotačić napretka i stvara nove informacijske sustave kojima će unaprijediti društvo. Na Želimiru, piscu, jest da ukazuje na probleme koji s tim napretkom dolaze te da preispituje je li smjer napretka uopće naprijed.

Ove su dvije osobnosti i inače u sukobu, jedna privređuje, druga se zajebava. Jedna misli na egzistenciju, druga se bavi osvajanjem svijeta i borbom protiv zla i dosade, uglavnom nespojive razlike, no baš je u tome draž.

Vaš urednik Kruno Lokotar rekao mi je da uz vaš rukopis uvijek dobije i excel-tablicu. Nije mi, doduše, otkrio koje su formule i koji podaci… Čemu služi ekselica na ekranu jednog pisca?

Excel mi služi za kontrolu teksta. Proračunske tablice fantastični su alati. Sjajne su za prikupljanje i analizu podataka, za računanje, za crtanje grafova, rješavanje problema raznih vrsta. U kontekstu pisanja romana ili poezije to zvuči smiješno, ali zašto? Ako su renesansni slikari smjeli koristiti matematiku za konstruiranje zlatnog niza na kojem su bazirali kompoziciju, pa smijem se i ja igrati statistikom dok pišem poeziju. Kad se apstrahira na brojeve, proza ili pjesma postaju izvor suludih otkrića, ne želim se odreći te strane mistike kreativnog stvaralaštva.

tportal

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: tportal

Za svoju prethodnu knjigu ‘Mučenice’ imate vrlo sadržajnu web-stranicu, a stranicu imate i kao ‘potporu’ romanu ‘Mima i vaše kćeri’ koji je nastavak romana ‘Mima i kvadratura duga’. U opisu stranice stoji da je riječ o webu eskort agencije ‘Vaše kćeri’. Kakav je život te stranice? Jesu li ljudi shvatili o čemu se radi?

Uz 'Mučenice' je pokrenuto više raznih projekata, web-stranice mucenice.com samo su jedna od njih i ostale su kao jedan dokaz života knjige koji je na trenutke zanimljiviji i od knjige same.

Nije mi bio plan raditi isto i za ostale knjige, ali opet, bilo mi je žao propustiti priliku za igru.

Kako se cijeli drugi roman o Mimi vrti oko jedne web-stranice čija se adresa više puta pojavljuje u tekstu, učinilo mi se zgodnim napraviti doista nešto na toj adresi i nagraditi znatiželjnog čitatelja koji će pokušati fikciju iz knjige pronaći u stvarnosti. Nije da je internet nužno stvaran, ali se stvarnost na njemu lako inscenira.

Tako, stranice o Vašim kćerima postoje kao jedan mamac za znatiželjne. Ja jedino mogu promatrati koliko ju je čitatelja otkrilo i broj je zbilja zanimljiv, a kako je riječ o pseudopornografiji zavidan je broj i onih koji su stranicu otkrili iz posve drugih razloga. Na kraju sam dobio jedan mali zanimljivi eksperiment u duhu onoga čime se i knjiga bavi, promišljanjem seksualnosti u doba interneta.

Nakon vrlo uspješne zbirke ‘Mučenice’, dosad ste objavili dva krimića u kojima je radnja smještena u neimenovani dalmatinski grad uništen kriminalom. Jednom prilikom ste kazali da se osjećate kao da imate jako puno iskustva s kriminalom iako nikad niste krali. Koliko su vaši romani inspirirani hrvatskom stvarnošću?

Kad sam napisao krimić, pitali su me jesam li imao osobnih iskustava s kriminalom. Moj je odgovor bio da naravno da jesam, kao i svi oko mene. Svi se osjećamo pokradeni i prevareni. To je i impuls na kojem je nastao roman: mali čovjek koji ne može ništa, a veliki lopovi koji mogu sve. Moji su romani vrlo snažno naslonjeni na stvarnost, ali istovremeno i potpuno izmišljeni. Nije mi cilj dokumentirati već bacati

Želja mi je oslikati stvari kakve jesu, a bez potrebe da pišem o onome o čemu ionako svakodnevno čitamo u novinama. Da bih u tome uspio, koraknuo sam mrvicu dalje, ustvari roman 'Mima i kvadratura duga' ne događa se nužno danas, ali bi vrlo lako mogao sutra, možda već nakon izbora.



Što vam je konkretno poslužilo kao materijal u istraživanju za romane - stvarni slučaj, neka afera, gdje ste nalazili podatke, informacije?

Makar se knjiga stalno reklamira na taj način, 'Mima i kvadratura duga' ustvari i nije o cyber-kriminalu. Glavna je tema romana kontrola informacija i moć koju ta kontrola daje. Usto, roman je ispresijecan nizom priča koji na neki način propitkuju posljedice informatičkog napretka na svakodnevicu, ali i pričama koje s tehnologijom ni nemaju veze.

Istražujući i pripremajući roman, o problematici tehnologije informirao sam se iz svjetskih medija. Roman su inspirirale priče o Silkroadu – najvećoj internetskoj crnoj tržnici, ali i o Julianu Assangeu i Aaron Swartzu. Pokušao sam zamisliti sve te priče u lokalnom okruženju jednog dalmatinskog grada, u suvremenoj Hrvatskoj koja polako ali sigurno gubi borbu s korporativnim kapitalom i dobio jednu eklektičku priču koja načelno jest cyber-krimić, ali, nadam se, i nešto više.

Što biste izdvojili kao najveću prednost života u Zadru, a što vam nedostaje u tom gradu?

Ako se to može nazvati prednošću, jedna od posebnosti Zadra njegova je povijest koja je jedan veliki slijed nesreća i nevolja koje se ne zaustavljaju ni danas. Kao piscu, prednost je živjeti u takvoj okolini jer je vrlo inspirativna. Ipak, ne i pretjerano posebna, Zadar dijeli sudbinu mnogih dalmatinskih gradova i to je također jedna od tema romana.

Prava je prednost to što je dovoljno malen da ne krade previše vremena svojim stanovnicima. Imam osjećaj da ljudi u manjim gradovima žive opuštenije i manje užurbano, i u tom smislu, nedostatak mu je što nije i manji.

Kako ste doživjeli recenziju tportalovog žirija u kojoj među ostalim ističu da ‘duhovit i svjež pripovjedački glas pokazuje ne samo vladanje prostorom žanra, nego i lakoću pronalaženja novih niša, intimnog i autentičnog u samo naizgled zadanim narativnim okvirima’?

Žiri je bio vrlo mekan i općenito puno popustljiviji prema romanu nego se meni čini da on to zaslužuje, makar mi se jako sviđa ovo 'naizgled zadanim okvirima'. 'Mima i kvadratura duga' jest namjenski napisan krimić, pisan za biblioteku Balkan Noir pa je kao takav imao neka ograničenja i žanrovske zahtjeve. Upravo je igra s očekivanim žanrovskim normama, zaobilaženje i rastezanje okvira jedna od stvari u kojima sam najviše uživao u procesu pisanja romana i drago mi je da je to pročitano.

Dodjela književne nagrade tportala

Književna nagrada roman@tportal.hr dodjeljuje se autoru/ici najboljeg romana pisanog na hrvatskom jeziku i objavljenog tijekom 2014. kod izdavača registriranog u Hrvatskoj. Žiri književnih profesionalaca koji čine Kristian Novak, Jadranka Pintarić i Miroslav Mićanović u uži izbor za nagradu vrijednu 50 tisuća kuna uvrstio je sljedeće autore i romane: Milena Benini, Svećenica Mjeseca (Zagrebačka naklada); Zoran Malkoč, Roki Raketa (Profil); Želimir Periš, Mima i kvadratura duga (Algoritam/24sata); Ivica Prtenjača, Brdo (VBZ); Igor Rajki, Puteni nametnik (Durieux). Proglašenje dobitnika i dodjela tportalove književne nagrade bit će 27. listopada u 18 sati u Dvorani Müller kina Europa u Zagrebu. Dođite i podržite hrvatske pisce!

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi