KULTNI MAĐARSKI PISAC

László Krasznahorkai predstavio novelu nadahnutu putovanjem po Dalmaciji

  • Autor: T.Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 06.06.2019 20:35
  • Objavljeno 06.06.2019 u 20:34
László Krasznahorkai

László Krasznahorkai

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Istaknuti mađarski pisac Laszlo Krasznahorkai, smatran jednim od najvećih književnika današnjice, gostovao je u četvrtak u Zagrebu, gdje je u sklopu 18. Festivala europske kratke priče (FEKP) u Kaptol Boutique Cinema predstavio svoju novelu 'Uvijek za Homerom', nastalu kao rezultat autorova putovanja Dalmacijom.

Pisac čije je ključno obilježje ukidanje interpunkcijskog znaka točke, koju smatra umjetnom granicom između rečenica, Krasznahorkai je dobitnik niza mađarskih i međunarodnih književnih priznanja, među kojima je najvidljivija nagrada Man Booker International koju je dobio 2015. godine.

Poznat je po zahtjevnim postmodernističkim romanima u kojima se bavi distopijskim i melankoličnim temama, koji su mu donijeli epitete majstora apokalipse, velikana nadrealnog vizionarstva i filozofskog utemeljitelja našega svijeta 'koji ispostavlja račun često apsurdnoj stvarnosti i ismijava je'.

Njegova novela 'Uvijek za Homerom', koju su zajednički objavili Multimedijalni institut/MaMa i Kulturtreger/Booksa, najavljena je kao triptih književnosti, slikarstva i glazbe inspiriran mediteranskim pejzažom, crtežima berlinskog slikara Maxa Neumanna i glazbom newyorškog bubnjara Elija Keszlera. Upravo je glazbom i počeo susret s autorom u Kaptol Boutique Cinema u četvrtak, praćen snimkom čitanja Patty Smith odlomka iz priče Laszla Krasznohorkaija.

Knjiga je nastala nakon što je pisac 2016. godine, na poziv svojih hrvatskih izdavača iz Multimedijalnog instituta posjetio Dubrovnik, Korčulu, Mljet i Split.

Tu je, kako je objasnio u razgovoru s Petrom Milatom iz MaMe 'prepoznao Staru Grčku': krenuvši u potragu za Homerom i njegovom monumentalnom Odisejom, slijedeći njegove tragove, naišao je na 'pravu Kalipsinu spilju' - na otoku Mljetu.

Nakon što je napisao tekst sam ga je preveo i pročitao svojem prijatelju Maxu Neumannu, koji je izradio slike za neka poglavlja. Potom je Elija Keszlera zamolio da sklada glazbu koju će slušatelj moći slušati dok čita i gleda slike, a nastala je temeljem buke ulice, glasova i zvukova prirode mediteranske obale.

  • +1

László Krasznahorkai na FEKP-u

Izvor: Cropix / Autor: Marko Todorov / CROPIX

Max Neumann slikar je koji živi u Berlinu, slikar fantastičnih slika i profinjen obrazovani čovjek, rekao je pisac, a sprijateljili su se već prilikom Krasznahorkaijeva prvog posjeta njegovu ateljeu. Neumannov svijet nije utješan ili veseo, dodao je, ali jako je želio ući na neki način u književnost – tako se dogodilo da mu je Krasznahorkai pročitao vlastiti prijevod novele 'Uvijek za Homerom', koji je slikara inspirirao.

'Moj tekst je nastao neovisno ali njegove su mu slike bile jako bliske, i to u vrijeme kada ni meni taj tekst nije bio posve poznat', rekao je Krasznahorkai.

Tu je knjigu već od samog početka zamislio kao susret teksta, glazbe i slike, dodao je pisac: dok ju je pisao zapisivao je proganjanje, a Eli Keszler naknadno je napisao glazbu koja podsjeća na proganjanje, na bijeg. 'Ta je knjiga pisana na neki način kao savjetnik, priručnik onima koji su u bijegu. S druge strane, to se djelo bavi mitom o Kalipso, nimfi iz Odiseje, u čijoj spilji Odisej provede sedam godina u prisilnoj ljubavi', pojasnio je pisac, koji je oduševljen Mljetom: 'Od mnogih mjesta, dao bih lovorike otoku Mljetu i vjerujem da ondje doista i jest Kalipsina spilja', poručio je.

Krasznahorkai je nagradu Man Booker osvojio 2015.

Krasznahorkai je nagradu Man Booker osvojio 2015.

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Knjiga je prvo objavljena na hrvatskom, u prijevodu Viktorije Šantić, a tek na jesen izlazi u mađarskom izvorniku. Šantić je prevela i Krasznahorkaijeva djela 'Rat i rat' (1999.), 'Seibo je bila tamo dolje' (2008.) i 'Svijet ide dalje' (2013.), redom objavljene u izdanju Naklade OceanMore, koja je također objavila i 'Sotonski tango' (1985., prijevod Lea Kovacs). Do sad je na hrvatskome također objavljena i njegova kratka priča 'Posljednji vuk' (2009.) te 'UnutraJeŽivotinja' (2010.), obje MaMa, kao i roman 'Melankolija otpora' (1989., Šareni dućan, Angela Pataki).

Album Elija Keszlera, koji će svoj glazbeni materijal inspiriran Krasznahorkaijevom potragom za Homerom prvi puta predstaviti u subotu 8. lipnja u Beču u sklopu festivala Wiener Festwochen, trebao bi izaći koncem ove godine u izdanju MaMe.

Danas, kako sam kaže, živi na relaciji Kyoto-Berlin-New York-Beč-Trst-Budimpešta, pišući romane koje kritika naziva 'spojem proročanstva i pretkazanja', hvaleći ga zbog njegove specifične poetike i književnog stila koji mu je donio brojne književne nagrade. Njegove se knjige odlikuju beskonačnim rečenicama u kojima bez oslanjanja na ustaljenu interpunkciju razvija specifičnu poetiku kojoj je bit sam jezik.

Između ostaloga, 2004. je nagrađen najvišim mađarskim državnim priznanjem za književno umjetničko stvaralaštvo, nagradom 'Kossuth', 2014. je dobio prestižnu nagradu America Award za doprinos književnosti, a dvije godine zaredom (2013. i 2014.) američka izdanja Krasznahorkaija nagrađena su kao najbolji i najznačajniji prijevodi književnosti na engleski jezik.

Laszlo Krasznahorkai perjanica je ovogodišnjeg Festivala europske kratke priče (FEKP), čije se 18. izdanje održava u Zagrebu i Rijeci od 2. do 7. lipnja na temu 'Homo Narrans' o ljudskoj potrebi za pričanjem priča. O tome, kroz niz susreta s čitateljima, promocija knjiga, čitanja i radionice, govori tridesetak istaknutih inozemnih i domaćih književnika s pet kontinenata.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!