Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek rekla je kako je Domijan, kao višegodišnji predsjednik i član raznih stručnih povjerenstava pri tom ministarstvu, uvijek bio dragocjen savjetnik i nepresušan izvor znanja, a njegove stručne procjene, širina intelektualnih interesa i suvereno kretanje beskrajnim prostorima hrvatskoga kulturnog krajolika trajno su obilježili njihove projekte.

"Cijeloga života tragao je za ljepotom prirodnih oblika i ljudskih artefakata, a kada je nije nalazio oko sebe, sam ju je stvarao svojim istančanim okom i dubokim senzibilitetom. Pamtit ću ga po mnogo čemu, ali ponajprije kao neumornog tragača za ljepotom", ustvrdila je.

Kako je napomenula, Domijanova smrt najsnažnije pogađa njegovu obitelj i prijatelje, ali njegov odlazak bolno doživljava i kulturna javnost u kojoj ostavlja veliku prazninu, "koju ćemo puniti sjećanjima, ljubavlju i poštovanjem".

Profesor emeritus Sveučilišta u Zadru Nikola Jakšić rekao je da svatko ima svoj vlastiti doživljaj Miljenka Domijana, prisjetivši se niza anegdota s njime od 1974. kada ga je upoznao na studiju u Zadru, gdje su profesori vrlo brzo prepoznali njegovu sklonost prema graditeljskoj baštini.

"Mogao bih u tih pedeset godina prepričati previše priča, zahvalan sam što dobio priliku ovdje prikazati svoje uspomene na njega", dodao je.

Neki od najvažnijih projekata ne bi bili mogući bez Domijana

O svom prijateljstvu i poslovnoj suradnji s Domijanom govorio je i profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, Miljenko Jurković, istaknuvši da je da neki od najvažnijih projekata u Hrvatskoj bez njega ne bi bili mogući, a on je u svim razdobljima učio od njega.

"Tako je bilo i pri kraju, kad nismo radili, sjedili smo, ćakulali, ulazili u svaku crkvu i ruševinu na otoku Rabu, završavali na piću u njegovom omiljenom kafiću", napomenuo je.

Skladatelj, dirigent i nekadašnji ministar kulture Berislav Šipuš surađivao je s Domijanom tijekom četiri godine u Ministarstvu kulture.

"On je za mene bio čovjek, putnik, nezaustavljiv, radoznao, čovjek strasti, zaljubljen u ljepotu, a imao je i strast prema glazbi", kazao je.

U povodu Domijanovog odlaska Šipuš je skladao skladbu koju je na kraju komemoracije izveo prvi violončelist Zagrebačke filharmonije Jasen Chelfi.

'Nedostajat će nam njegovi obračuni s nemarom'

U ime Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske, arhitekt i profesor Goran Rako rekao je da će im nedostajati Domijanova jednoznačnost, svođenje problema na nivo banalnosti kako bi ga, kako je govorio, mogla razumjeti svaka 'šuša'.

"Nedostajat će nam njegovi obračuni s nemarom, neznanjem, našim mentalitetom kojega je i sam bio dio pa nas je lako mogao pročitati", dodao je.

Povjesničar umjetnosti, konzervator, istraživač, predavač, fotograf Miljenko Domijan (Rab, 1946.) umro je polovicom ožujka u Zadru u 79. godini. Studirao je likovnu umjetnost na Pedagoškoj akademiji u Rijeci, a na zadarskom Filozofskom fakultetu povijest umjetnosti i filozofiju. Bio je ravnatelj Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zadru, pomoćnik ministra kulture i glavni konzervator. Vodio je brojna podmorska arheološka istraživanja, radio na obnovi hrvatskih baštinskih objekata, skrbio za prezentaciju baštine na domaćoj i inozemnoj sceni.

Neprocjenjive su njegove zasluge na restauriranju i muzealizaciji brončane antičke skulpture Apoksiomena u Malom Lošinju, kao i na evakuaciji i zaštiti kulturne baštine tijekom Domovinskog rata, primjerice vrijedne sakralne pokretne baštine na području Zadarske nadbiskupije te vodio obnovu mnogih važnih graditeljskih spomenika u Zadru, posebno u zaleđu.

Sudjelovao je u nizu velikih projekata, izložbi, prezentacija hrvatske kulturne baštine, objavljivao stručne tekstove i članke i za svoj rad višestruko je nagrađivan u inozemstvu i Hrvatskoj, među ostalim nagradom "Vicko Andrić" za životno djelo.