'Zemlja bez sutona'

Kako nastaje audioroman? Proveli smo dan na snimanju pobjedničkog romana književne nagrade tportala

  • Autor: Vid Barić
  • Zadnja izmjena 16.07.2022 22:15
  • Objavljeno 16.07.2022 u 18:02
Lana Barić tijekom snimanja romana u book&zvook studiju

Lana Barić tijekom snimanja romana u book&zvook studiju

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić / tportal.hr

Roman Marije Andrijašević 'Zemlja bez sutona' - dobitnik književne nagrade tportala - upravo doživljava svoj 'prijevod' u uzbudljivo audio izdanje koje će trajati čak devet sati. Bili smo u studiju book&zvook-a i saznali sve o procesu rada na romanu, kao i o aplikaciji na kojoj je trenutno dostupno preko 200 sati knjiga za slušanje

Prvi put ove godine, književna nagrada tportala dobitnici nagrade - Mariji Andrijašević za roman "Zemlja bez sutona" - pruža i dodanu vrijednost u obliku audioizdanja pobjedničkog romana na platformi book&zvook.

Audioizdanje romana doprinijet će vidljivosti pobjedničkog romana i njegovoj čitanosti, a korisnicima book&zvook aplikacije omogućit će da slušaju roman Marije Andrijašević i dok voze, putuju na posao ili se bave rekreacijom.

No kako, zapravo, nastaje audio knjiga?

Odgovor na to pitanje potražili smo u book&zvook studiju u Zagrebu, gdje glumica, scenaristica i redateljica Lana Barić već danima snima, odnosno svojim glasom oživljava roman Marije Andrijašević, pod uredništvom nekadašnje novinarke Hrvatskog radija Ljubice Letinić i dramske tonske majstorice Lane Deban. Letinić i Deban su, inače, začetnice projekta bogate digitalne biblioteke do koje se dolazi aplikacijom book&zvook, a njihove se audio knjige do danas slušaju u svim europskim državama, ali i u Indiji, Indoneziji, Kini, Argentini…

Ljubica Letinić i Lana Deban: 'Naš jezik, ma koliko mali, zaslužuje pristojnu biblioteku audio knjiga. Zato smo oformile book&zvook'

Ljubica Letinić i Lana Deban: 'Naš jezik, ma koliko mali, zaslužuje pristojnu biblioteku audio knjiga. Zato smo oformile book&zvook'

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić / tportal.hr

Prije nego zavirimo iza zatvorenih vrata studija gdje Lana Barić marljivo snima, zanimalo nas je što ih je, nakon dugogodišnjeg radijskog iskustva, navelo da osmisle spomenutu aplikaciju. Koji su bili glavni motivi za ulazak u takve poduzetničke vode?

- Primijetile smo da se mnogo ljudi oko nas kreće gradom ili vozi u tramvaju sa slušalicama na ušima i pitale smo se što slušaju - započinju svoju priču Letinić i Deban.

- Znale smo da ne slušaju knjige na hrvatskom jer ih nema, nisu dostupne, a same smo otkrile slušanje knjiga i predale se toj navici, vrlo praktičnom rješenju za ljude koji nemaju vremena za sebe. Kako smo željele napustiti HRT, golemi servis za koji smo radile godinama, smišljale smo projekt, tražile nišu, ono što se u poduzetničkim vodama, kako ih nazivate, kaže: problem koji treba soluciju. Knjige za slušanje nisu samo praktične, one su poželjno umjetničko i estetsko iskustvo, a naš jezik, ma koliko mali, zaslužuje pristojnu biblioteku audio knjiga. Tako i zato je nastao book&zvook - prisjećaju se naše sugovornice, pa ističu i prednosti audio knjiga koje su u svijetu, uz podcaste i druge audio formate, odavno postale pravi hit.

U book&zvook digitalnoj biblioteci trenutno je dostupno 50 naslova, odnosno preko 200 sati knjiga za slušanje

- Često se ističe njihov praktični aspekt, slušate ih u vožnji ili uz rekreaciju, u nekoj redovitoj rutini poput kućanskih poslova ili dok nešto čekate. Tako, ustvari, spašavamo bačeno vrijeme. Nove generacije vjerojatno će samo sve manje čitati, ovo je prilika da dosegnu knjigu kroz medij koji im je bliži. A osim toga, uz ogradu da je jedno izdanje sasvim specifična vrsta čitanja i samo jedno od mogućih čitanja, slušanje nam osigurava doživljaj koji je moguć samo u prostoru čujnog i koji je potencijalno spektakularan. Mi slušanjem - a to možemo zahvaliti evoluciji - doživljavamo svijet oko nas intenzivnije no kad ga propuštamo kroz neke nove slojeve mozga, što činimo kad dekodiramo znak otisnut na papiru. Tada se djelomično i trošimo na taj zadatak, pa neki dio tog, sada slušanjem oslobođenog kapaciteta, biva angažiran u druge svrhe, stvara neke druge veze. Kad čitamo sami sebi slušamo svoj glas, a ovdje, u bliskom dodiru s drugim ljudskim glasom naš mozak angažira sklopove iz naše socijalne sfere, iz onoga što povezujemo uz dijalog. Slušamo drugog, a ne samo sebe. Kritičniji smo, ali i lakše suosjećamo, kao što se i lakše smijemo u društvu nego sami - pojašnjavaju Ljubica Letinić i Lana Deban, dodajući kako, trenutno, u svojoj digitalnoj biblioteci imaju više od 50 naslova, odnosno preko 200 sati knjiga za slušanje i više od 15 000 registriranih korisnika.

- Najviše ih je u Hrvatskoj, ali primjećujemo mnoštvo korisnika u nama susjednim zemljama i zemljama Europe u koje su iselili naši sugrađani. Razveseli nas kad vidimo da u našoj pozadinskoj statistici ‘žmiga’ neka za nas egzotična točka kao Bouenos Aires, New Delhi ili Unalasca - govore Letinić i Deban pa nastavljaju o tome kako je tportalova književna nagrada prva i za sad jedina književna nagrada koja promiče iskorak književnosti u digitalno, koja je prepoznala opći trend i našla u njemu pravi smisao.

- Nije neočekivano što takva inicijativa dolazi iz krila digitalnog portala, a ovo naše izdanje je prirodan most između književnog teksta i kanala kojima danas komuniciramo. Sretne smo da smo dio tog pionirskog pothvata - napominju naše sugovornice.

Zanimalo nas je štošta i o procesu snimanja pobjedničkog romana književne nagrade tportala "Zemlja bez sutona": prije svega, zašto su se odlučili baš za glumicu Lanu Barić da svojim glasom oživi likove romana? Kako, uopće, biraju one koji će čitati njihova izdanja? Kada to čini jedan glas, a kada ih vrijedi biti i više? Koji su to zvučni elementi koji se koriste u audio izdanjima romana, osim glasa koji čita tekst?

Ljubica Letinić, Lana Deban i Lana Barić snimljene u pauzi snimanja pobjedničkog romana književne nagrade tportala 'Zemlja bez sutona'

Ljubica Letinić, Lana Deban i Lana Barić snimljene u pauzi snimanja pobjedničkog romana književne nagrade tportala 'Zemlja bez sutona'

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić / tportal.hr

- Glas je najdelikatniji odabir u produkciji audio knjige, a ujedno je i najvažniji. Nekad je idealno da autor sam čita svoj tekst, osobito ako je autobiografske prirode poput potresnog dramskog teksta Espija Tomičića ‘Your Love is King’ kojeg je za book&zvook režirao Mislav Brečić. Ponekad ćemo istinsku kvalitetu teksta čuti tek u profesionalnoj glumačkoj interpretaciji. U dječjim izdanjima, igrani format s više glasova otvara neograničen prostor za igru svim elementima izražavanja zvukom kako bi se u konačnici priča pretvorila u kazalište za uši koje u djece budi maštu i kreativnost - pojašnjavaju Letinić i Deban, dodajući kako je pobjednički roman Marije Andrijašević smješten u zamišljenom prostoru između Splita i Poljica. On je duboko uronjen u mikrokozmos, nastavljaju, u sam mentalitet tog kraja i omeđuje ga gotovo kao otok.

- A on, pak, ima i specifične sezonske zvukove, tipičan akustički kolorit i uglavnom smo se tijekom rada na ovom izdanju poigravali s time, kao i s etno-elementima koji će biti ugrađeni u glazbu ovog izdanja - pojašnjavaju naše sugovornice. Govoreći o izboru dramske prvakinje HNK Lane Barić da čita taj tekst Marije Andrijašević, Letinić i Deban obrazlažu kako su htjeli raditi upravo s Lanom zbog njenog interpretativnog raspona, zbog kojega su pretpostavile da će se moći nositi sa svim zamkama tog za interpretaciju izuzetno zahtjevnog teksta.

- Naravno, htjeli smo baš Lanu i zbog jezika. Ona Marijinu knjigu čita jezikom kojim je pisan, i ona je izrazito autentična kad čita taj tekst i u tome će sigurno ležati najveća vrijednost ovog audio izdanja koje nam dolazi i kao akustička bilješka tog osebujnog jezika i njegovog leksika - zaključuju Letinić i Deban.

Tijekom pauze, ulazimo iza zatvorenih vrata studija i s Lanom Barić komentiramo proces rada na audio izdanju romana. Nije, kaže nam, do sada imala prilike snimati audio roman, no bila je ugodno iznenađena pozivom koji je za nju predstavljao novi izazov u karijeri. Ranije je, kaže nam, imala prilike raditi na radiju; snimala je radio-drame i radio-romane, no ovo je, nastavlja, nešto drugo.

- Adaptacije za radio su kraće, dok ti za audio knjigu koja se radi integralno treba puno više koncentracije. Najveći je izazov ostati u atmosferi i tonu knjige cijelo vrijeme snimanja, budući da se radi o 250 stranica teksta. Važno je ne ispadati iz tog tona i zadržati fokus - pojašnjava nam Lana Barić koju pitamo i s kojim se likom od svih onih u romanu najviše poistovjetila; kojega joj je bilo najdraže čitati?

Lana Barić: 'Čitajući taj roman najviše sam se poistovjetila s podnebljem, dinamikom podneblja i odnosima među licima, i sve sam to prepoznala u odnosu na ono što je moje odrastanje u Splitu nosilo'

Lana Barić: 'Čitajući taj roman najviše sam se poistovjetila s podnebljem, dinamikom podneblja i odnosima među licima, i sve sam to prepoznala u odnosu na ono što je moje odrastanje u Splitu nosilo'

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić / tportal.hr

- U romanu Zemlja bez sutona sam se najviše poistovjetila s podnebljem, dinamikom podneblja i odnosima među licima, i sve sam to prepoznala u odnosu na ono što je moje odrastanje u Splitu nosilo. Dogodilo mi se i to da sam nedavno čitala Olju Savičević Ivančević na radiju, Pjevača u noći, a dosta radnje tog romana se događa u ulici Dinka Šimunovića gdje sam odrasla i išla u školu. Prije toga sam živjela u ulici Pape Pavla na Lokvama, gdje se događa veliki komad radnje romana Marije Andrijašević, tako da jako dobro poznajem te toponime, slike se same nižu u glavi, jer jako dobro znam o čemu piše, koja su to mjesta koja su bila, a više nisu - obrazlaže glumica i scenaristica, dodajući kako se za pothvat snimanja romana nije posebno pripremala. Ipak, kaže nam kako je pobjednički roman već ranije bila pročitala, pa joj je utoliko bilo lakše, jer je materijal poznavala. Kada je saznala da će snimati pobjednički roman za book&zvook izdanje - pročitala ga je opet. Nekoliko puta.

Lana Barić: 'Snimala sam već radio-drame i radio-romane, no to su kraće forme. Za audio knjigu treba puno više koncentracije. Najveći je izazov ostati u atomosferi i tonu knjige cijelo vrijeme snimanja, budući da se radi o 250 stranica teksta'

Lana Barić: 'Snimala sam već radio-drame i radio-romane, no to su kraće forme. Za audio knjigu treba puno više koncentracije. Najveći je izazov ostati u atomosferi i tonu knjige cijelo vrijeme snimanja, budući da se radi o 250 stranica teksta'

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić / tportal.hr

- Prije samog snimanja za taj dan, ponovno pročitam onaj dio koji snimam, ali mislim da je najvažnije bilo pročitati knjigu nekoliko puta u cjelini prije samog snimanja. Onda sve ide brže i lakše - kaže nam Lana Barić.

S Ljubicom Letinić i Lanom Deban dalje razgovaramo o ovome uzbudljivom audio izdanju koje će, inače, trajati više od devet sati. Zanima nas koji će to zvučni elementi biti implementirani u audio izdanje pobjedničkog književne nagrade tportala romana, osim glasa koji čita?

- U izdanju koristimo glazbu i šumove, umjetno stvorene ili prirodne. Ispreplićući to mnoštvo zvučnih tekstura i frekventnih priroda kreiramo ono što se zove soundscape. Diskretnom manirom u zvuku gradimo taj unutarnji prostor teksta koji ozvučujemo - obrazlažu začetnice book&zvook projekta, dodajući kako su im najveći izazovi pri stvaranju ove audio knjige bili pronaći odgovarajuću interpretaciju, pogoditi ugođaj teksta, a zatim u postprodukciji pronaći mjeru svemu, uspostaviti prave omjere svih elemenata i njihove pozicije u cjelini.

Lana Barić: 'Živjela sam u ulici Pape Pavla na Lokvama, gdje se događa veliki komad radnje romana Marije Andrijašević, tako da jako dobro poznajem te toponime, slike se same nižu u glavi, jer jako dobro znam o čemu piše, koja su to mjesta koja su bila, a više nisu'

Lana Barić: 'Živjela sam u ulici Pape Pavla na Lokvama, gdje se događa veliki komad radnje romana Marije Andrijašević, tako da jako dobro poznajem te toponime, slike se same nižu u glavi, jer jako dobro znam o čemu piše, koja su to mjesta koja su bila, a više nisu'

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić / tportal.hr

- Ukratko, naš posao je napraviti da knjiga lijepo zvuči, da bude ugodna za slušanje, te značenjski i emotivno dopre do slušatelja - govore nam Letinić i Deban s kojima dalje raspravljamo o njihovoj vrijednoj i zanimljivoj bazi audio knjiga koje su do sada napravile dostupnima na svojoj aplikaciji book&zvook. Što se od literature, prema njihovim saznanjima, najviše traži na aplikaciji?

- Dugo je vremena vrh ljestvice kod nas držao Jergovićev Sarajevski Marlboro u izvedbi Mustafe Nadarevića, Desničin klasik Proljeća Ivana Galeba u maestralnom čitanju Zorana Čubrila, pa i Hotel Zagorje Ivane Bodrožić u njenoj interpretaciji, Kiševa Grobnica za Borisa Davidoviča koju čita Miki Manojlović. U novije vrijeme primijetile smo da ljudi sve više posežu za romanom Dabogda te majka rodila Vedrane Rudan. Svjetski bestseler Sapiens Yuvala Noaha Hararija koji smo nedavno objavile odmah je ušao u oštru konkurenciju, što nije neočekivano. Iznenadio nas je, ipak, interes za Thoreaua, što bi se moglo objasniti pandemijskim obratima koji su mnoge natjerali na povratak prirodi, a tu je kultna njegova knjiga Walden temeljno štivo. Među dječjim naslovima najtraženiji su svevremenski Mali princ, Šporki Špiro i neposlušna Tonka Olje Savičević Ivančević čije vrckave stihove slušamo u izvedbi Mladena Badovinca, kojeg možemo čuti i u novom glazbeno-poetskom projektu Stanislava Kovačića Disko za djecu, gdje u društvu mnogobrojnih dječjih glasova pjevaju i Mirela Priselac Remi, Edo Maajka, Mile Kekin… Iako produkcijski zahtjevna, ta izdanja nas vesele jer otvaraju prostor za igru i nove suradnje, u njima nastojimo graditi raskošni zvučni svijet, jer to djeca vole, oni su pasionirani slušatelji. Svatko tko pozna djecu zna da su sposobna istu priču odslušati nebrojeno puta. Ljudi rado skidaju i naše besplatne naslove: Ježeva kućica, izbor uglazbljene domaće poezije Ritam i Riff te recital Monike Herceg - zaključuju Letinić i Deban.

  • +6
  • +3

Rad na audio izdanju pobjedničkog romana književne nagrade tportala 'Zemlja bez sutona'

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić / tportal.hr

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!