U ZAGREBU

Izložba 'Hrvatska svijetu' od 12. veljače u Meštrovićevom paviljonu

09.02.2021 u 13:11

Bionic
Reading

Multidisciplinarna izložba 'Hrvatska svijetu', nastala na temelju ideja i istraživanja Večernjeg lista ukoričenih u izdanje 'Hrvati koji su mijenjali svijet', otvara se u petak, 12. veljače, u Meštrovićevom paviljonu

Na izložbi će se predstaviti umjetnine, autorski nacrti, patenti, arhivski dokumenti i video zapisi te uređaji i naprave nastale prema patentima i idejama zaslužnih pojedinaca.

Odabrani su prema kriteriju originalnosti, vizionarstva, široke primjene ideja i izuma zaslužnih Hrvata, samo oni čije je djelovanje imalo konkretnog utjecaja na globalnu povijest čovječanstva.

Jedinstvena nacionalna, znanstvena i kulturna ostavština koju su oni ostavili u baštinjenje predstavljena je u kustoskoj koncepciji dr. sc. Anite Ruso.

Kako se ističe u najavi, cilj izložbe je revitalizirati pojedince s naših prostora koji su nesebičnim radom i trudom promijenili svijet na bolje kroz razne discipline stvaranja i izražavanja.

Kao glavna misao vodilja izložbenog koncepta izdvaja se stvaranje poveznica izumiteljske i umjetničke prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, u vremenu aktualiziranja novog, digitalnog nomadskog načina života potvrđujući kako se samo kroz transfer znanja i ljudi mogu postići najveći civilizacijski dosezi.

Izložba je nastala u organizaciji Večernjeg lista u suradnji s Real grupom te Akademijom likovnih umjetnosti i Hrvatskim društvom likovnih umjetnika, koji su doprinijeli vizualnom dojmu izložbe sastavljene od bogate građe iz kulturnih, znanstvenih i obrazovnih institucija.

Retrospektiva postignuća naroda bez mitomanije

Po riječima autora projekta i glavnog urednika Večernjeg lista, Dražena Klarića, projekt 'Hrvati koji su mijenjali svijet', finale kojega je izložba 'Hrvatska svijetu', svojevrsna je retrospektiva postignuća naroda koji je tek prije tridesetak godina u dramatičnim okolnostima dobio svoju državu.

'Izbjegavajući mitomaniju, kojoj su sklona ne samo društva bez bogate prošlosti već i ona najveća i najjača, i istovremeno razbijajući stereotipe, željeli smo ispričati priču o Hrvatima čije je djelovanje promijenilo zajednicu kojoj su pripadali, ali i ostavilo dubok trag na cijelo čovječanstvo', ustvrdio je u predgovoru izložbe.

Klarić kaže kako im se, nastojeći činjenično detektirati globalni hrvatski doprinos, počeo otkrivati poprilično zaboravljeni ili barem nedovoljno vrednovani svijet, snažne pojedince od kojih neke od njih ne samo da suvremenici nisu prepoznali nego su ih i odbacili.

Izložba će pokazati i kako su u nacionalnom identitetu isprepletene kulture svih epoha: ilirska, rimska, turska, austrougarska, jugoslavenska, sve su one oblikovale hrvatski moderni identitet, 'identifikacijsku posebnost na globalnoj mapi nacionalne prepoznatljivosti'.

'Iako nam se katkad čini kako Hrvati nikad nisu ovako masovno odlazili iz Hrvatske, trebamo poći od činjenice da su migracije jedno od hrvatskih identitetskih obilježja', ustvrdio je Klarić, dodavši da su Hrvati oduvijek odlazili u svijet, a u Hrvatsku su dolazili neki od najnaprednijih umova tih epoha i upravo je ta intelektualna razmjena bila važan 'sastojak' hrvatske uspješnosti i prepoznatljivosti u svjetskim okvirima.

'Hrvatska svijetu svojevrsna je identifikacijska karta Hrvatske, most između prošlosti i sadašnjosti, Hrvatske i svijeta. Zavirite u čudesan svijet izvanserijskih umova', poručio je.

Izložba će biti otvorena do 15. svibnja.