ministarstvo kulture:

'Imamo golemo restauratorsko iskustvo, čekamo Francusku da nam kažu kakvu pomoć trebaju oko Notre Damea'

  • Autor: N. S.
  • Zadnja izmjena 19.04.2019 08:58
  • Objavljeno 18.04.2019 u 18:58
Vatra, koja je u pariškoj katedrali buknula u ponedjeljak u ranim večernjim satima, brzo se razbuktala te je prvo izgorio toranj, koji se potom srušio, a ubrzo i cijeli krov. Jutro nakon katastrofalnog požara otrkilo je razmjere neprocjenjive štete.

Vatra, koja je u pariškoj katedrali buknula u ponedjeljak u ranim večernjim satima, brzo se razbuktala te je prvo izgorio toranj, koji se potom srušio, a ubrzo i cijeli krov. Jutro nakon katastrofalnog požara otrkilo je razmjere neprocjenjive štete.

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici usvojila Zaključak o pružanju pomoći Francuskoj u obnovi katedrale Notre-Dame u Parizu nakon oštećenja koja su nastala u razornom požaru, a kao znak solidarnosti ali i zahvale za pomoć koju je europska, a posebno francuska javnost pružila Hrvatskoj nakon razaranja kulturne i sakralne baštine tijekom Domovinskog rata.

Ministarstvo kulture donosi osvrt Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture koji se temelji na intenzivnim konzultacijama stručnjaka provedenim tijekom protekla tri dana:

Razaranje kao i stvaranje kulturnih dobara prati čovječanstvo onoliko koliko i traje samo čovječanstvo. Kulturna dobra emanacija su ljudskog duha te traju onoliko koliko traje bilo koji oblik čovjekovog stvaranja u odnosu na raznovrsnost njegova postojanja. Nažalost, kulturna dobra trajno i stalno su bila izložena propadanju pa i nasilnom razaranju prirodnim, elementarnim nepogodama ili ljudskim čimbenikom u ratnim razaranjima.

Još uvijek nije poznati uzrok požara koji je zadesio katedralu Notre Dame. Ali bez obzira na uzrok, opseg i vrsta razaranja na ovom spomeniku mogu se usporediti s onim oštećenjima ili razaranjima u ratnim prilikama. Hrvatska ima nedavno i vrlo bolno iskustvo upravo u takvom, namjernom oštećivanju i razaranju svih vrsta kulturne baštine, a posebno one graditeljske. Kod nas se reagiralo, brzo i dobro organizirano već u pripremi očuvanja kulturnih dobara, pred samu agresiju, a nastavilo u procjenama ratnih šteta koje su često puta bile i usmjeravajući čimbenik u obnovi.

Obnova je bila nadasve etički motivirani odgovor na zlo razaranja kulturnih dobara kao djela prvorazrednog nacionalnog identiteta i odvijala se u iznimno dobroj organizaciji, uz inzistiranje na poštivanju najviših stručnih standarda i evidentnoj učinkovitosti. Uprava za zaštitu kulturne baštine i Hrvatske restauratorski zavod bili su jezgra učinkovite obnove, a s ponosom možemo istaknuti da je obnova obavljena dostojanstveno i na najvišoj strukovnoj razini, iako još nije u cijelosti gotova.

Ističemo primjer urbane obnove Dubrovnika koji je prema službenom stajalištu UNESCO-a određen kao najbolja poslijeratna obnova u svijetu. Obnova je bila kompleksan i zahtijevan posao koji je pretpostavljao sve vrste baštine od katedrala, utvrda, samostana, crkava, muzeja, i riznica do svakovrsnog pokretnog inventara, a prema izvješću Državne komisije za utvrđivanje ratne štete ukupno je bilo oštećeno 2.259 nepokretnih kulturnih dobara od kojih je ukupno više od 400 sakralnih.

  • +38
  • +35

Požar u katedrali Notre Dame

Izvor: Pixsell / Autor: AGENCE/PIXSELL

Hrvatska je u poslijeratnoj obnovi stekla vrlo veliko iskustvo, posebno dvije već navedene institucije: Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i Hrvatski restauratorski zavod. U obnovi su osim njih sudjelovale i znanstvene ustanove, specijalizirani fakulteti pa i za to opremljene i osposobljene tvrtke, od projektnih, arhitektonsko - konstruktorskih do građevinskih izvođača kao i brojne međunarodne organizacije.   Hrvatska je u obnovi svesrdno prihvatila međunarodnu pomoć više država specijaliziranih stručnjaka najviše svjetske razine.

Time su naši stručnjaci i institucije značajno profitirali stekavši nove spoznaje i saznanja u očuvanju, a posebno u obnovi ugrožene baštine u izvanrednim okolnostima.   Koristeći upravo iskustvo poslijeratne obnove, hrvatski stručnjaci u očuvanju kulturne baštine sudjelovali su u obnovi kulturnih dobara i izvan Hrvatske, posebno na onim dobrima koja su na sličan način i stradala: između ostalih u Bosni i Hercegovini na cjelovitoj obnovi crkve sv. Ive u Podmilačju te na mostu u Mostaru; u Sloveniji na restauraciji fresaka u katedrali u Ljubljani, na obnovi Minoritske crkve u Ptuju i dvorca Reichenburg te u Italiji nakon razornog potresa u L'Aquili.   Predloženu pomoć Hrvatske Vlade treba upravo u tom kontekstu i tumačiti te očekivati eventualne prijedloge odgovarajućih francuskih institucije o opsegu i vrsti pomoći, a na što ćemo svakako i na odgovarajući način i reagirati.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!