NAGRADE HRVATSKOG GLUMIŠTA

Iluzija glamura najavila još siromašnije kazalište

  • Autor: Igor Ružić
  • Zadnja izmjena 25.11.2011 09:20
  • Objavljeno 25.11.2011 u 07:22
Jan Kerekeš vodio je manifestaciju

Jan Kerekeš vodio je manifestaciju

Izvor: Pixsell / Autor: Photo: Goran Jakus/PIXSELL

Unatoč nastojanju na iluziji glamura tokom sinoćnje dodjele Nagrada hrvatskog glumišta u zagrebačkom HNK-u koju smo mogli uživo pratiti na HRT-u, čini se da je prošla sezona ipak bila siromašna, što je možda i svojevrsna najava sljedećih, u kojima će se kazalište, barem dramsko, ponovno početi svoditi na bitno: nekoliko glumaca, minimum scenografije i kostima te ideju. Baš kao u pobjedničkoj predstavi Olivera Frljića 'Mrzim istinu'

Ako je ovogodišnja ceremonija dodjele Nagrada hrvatskog glumišta nešto pokazala, to je činjenica da domaće kazalište, ili njegova većina, ne zna i ne želi znati gdje živi. Davnih godina, u scenarijima koji se iz današnje perspektive čine kvalitetnijim nego što su zaista bili, dodjela NHG bila je prilika i da se barem pokuša referirati na zbilju, šaliti se s njom i s vlašću, s položajem umjetnika ili njihovim manama. Sad, međutim, kad materijala ima napretek, od krize i izbora do činjenice da će čak i institucionalna kazališta u sljedećem periodu raspolagati manjim sredstvima te da će stoga produkcija biti manje i da će taj ostatak biti siromašnije opremljen, ceremonija u Hrvatskom narodnom kazalištu tek je spektakl iz nekog la-la svijeta koji ponavlja uobičajene obrasce sličnih manifestacija, ali ponovno na lošiji način čak i od onog na koji je svoju publiku naviknuo.

Obaveznih sastavnica u režiji Saše Broz i scenariju Dore Delbianco Zinke Kiseljak nije manjkalo, pa se hvalilo same sebe upravo do granice neukusa, ali to jest dio takve priče. Ono što ipak nije jest činjenica da bi svaka usporedba sa sličnim dodjelama izvan Hrvatske bila nepravedna zbog očite neravnopravnosti, čitaj: inferiornosti ove manifestacije, dok je poražavajuće čak i to da Hrvatska radiotelevizija, jedan od partnera na ovom projektu, zna i može napraviti iluziju glamura kad joj to treba, dok Nagradu hrvatskoga glumišta ostavlja samim kazalištarcima da pokažu što znaju i umiju. I pokazali su – ponovno bez svijesti o vlastitim mogućnostima.

Ukoliko prijenos dodjele na javnoj televiziji treba težiti najduljoj reklami za hrvatsko glumište u cjelini, ona je kontraproduktivna, jer ovako iz konteksta izvučeni dijelovi opernih ili baletnih produkcija, pri izboru kojih je evidentna dominacija zagrebačkog HNK kao domaćina priredbe, čine se poput amaterske vježbe, čemu manje od slike pomaže na trenutke i katastrofalan ton. Tako gledano, odluka da dramski repertoar reprezentira ulomak iz predstave 'Amateri' koji je kao svoju posljednju režiju u kazalištu KNAP postavio Petar Veček prema tekstu Borivoja Radakovića, čini se čak i ispravnim ili barem dosljednim rješenjem. Stoga je jedina svijetla točka ovogodišnje dodjele bio voditelj Jan Kerekeš, spretan i spreman glumac koji se iz scenarističkih zavrzlama i bedastoća izvukao, na sreću, s tek pokojom ogrebotinom, ali u principu sačuvanog integriteta. Za razliku od brojnih prezentera, onih koji su samo odradili posao ili onih koji su, poput Borisa Miholjevića, ipak svemu tome dati i malo duha.

Photo: Goran Jakus/PIXSELL

Photo: Goran Jakus/PIXSELL

Izvor: Pixsell / Autor: Photo: Goran Jakus/PIXSELL

O nagradama samim, pak, nelijepo je suditi, jer žiri za operu, točnije Višnja Mažuran Jana Haluza i Martina Tomčić Moskaljov, nije mogao ne priznati dominaciju zagrebačkog i riječkog HNK, dok je baletni u sastavu Sonja Kastl, Norman Dixon i Bruna Reić Ščepanović sveukupno gotovo na istu razinu postavio dosege Baleta zagrebačkog HNK i kazališta Komedija.

Paranoici vole u Nagrade hrvatskoga glumišta upisivati i političke poruke. U tome ponekad i ima istine, jer Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti Dramskome programu Hrvatskoga radija sigurno jest pokušaj da se zaštiti i istakne vrijednost tog jedinstvenog segmenta HRT-a. No čitati iz konačnog popisa nagrada svojevrsnu podršku kazalištu s Kaptola, bio bi zaključak vjerojatno jednako pogrešan kao i onaj da dodjelom nagrade za najbolju dramsku predstavu u cjelini predstavi 'Mrzim istinu' i inzistiranjem na 'Amaterima', Nagrada hrvatskoga glumišta odjednom programatski zagovara manje produkcije. Da je zaista riječ o objektivnom sagledavanju postignutog, između Leonea Glembaya Milana Pleštine i Dragana Frljića Rakana Rushaidata teško da bi najbolja muška glavna uloga u prošloj sezoni bila baš ona Grge Gorana Grgića, ujedno i predsjednika Hrvatskog društva dramskih umjetnika koje stoji iza Nagrade hrvatskoga glumišta.

No zato su ostale odluke Špire Guberine, Nine Kleflin-Torre, Božidara Koščaka Tomislava Kurelca i Bojane Radović uglavnom očekivane – od fine raspodjele između nagrade za najbolji tekst, najbolju režiju i predstavu u cjelini, preko dvostrukog priznanja vrijednosti 'Velog Jože' kazališta Trešnja.

Sveukupno, u nominacijama je evidentan popriličan izostanak velikih kuća poput osječkog, riječkog ili splitskog HNK, te gotovo nepostojećeg varaždinskog, kao i ljetnih festivala u Rijeci i Splitu, dok su Dubrovačke ljetne igre odnijele ove godine tek dvije glumačke nagrade. Unatoč nastojanju na iluziji glamura, čini se da je prošla sezona ipak bila siromašna, što je možda i svojevrsna najava sljedećih, u kojima će se kazalište, barem dramsko, ponovno početi svoditi na bitno: nekoliko glumaca, minimum scenografije i kostima te ideju. Baš kao u pobjedničkoj predstavi 'Mrzim istinu'.

Dobitnici nagrada

DRAMA

Predstava u cjelini: 'Mrzim istinu' Olivera Frljića u režiji Olivera Frljića i izvedbi Teatra &TD iz Zagreba

Najbolje redateljsko ostvarenje: Dražen Ferenčina za režiju predstave 'Michelangelo Buonarroti' Miroslava Krleže u izvedbi Kazališta lutaka Zadar

Glavna ženska uloga: Jelena Miholjević, Kate u predstavi 'Kate Kapuralica' Vlaha Stullija u režiji Darija Harjačeka i izvedbi dramskog ansambla 62. Dubrovačkih ljetnih igara

Glavna muška uloga: Goran Grgić, Grga u predstavi 'Amateri' Borivoja Radakovića u režiji Petra Večeka i izvedbi Kazališta KNAP, Kulturnog centra Peščenica iz Zagreba

Sporedna ženska uloga: Petra Dugandžić, Stela u predstavi 'Amateri'

Sporedna muška uloga: Dražen Čuček, Svećenik u predstavi 'Kralj Edip' Sofokla u režiji Eduarda Milera i izvedbi dramskog ansambla 62. Dubrovačkih ljetnih igara

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina: Tara Rosandić, Lena u predstavi 'Tko je srušio Berlinski zid' Amira Bukvića u režiji Zorana Mužića i izvedbi Glumačke družine Histrion iz Zagreba, Filip Križan za ulogu Olivera u predstavi 'Mrzim istinu' Olivera Frljića u režiji Olivera Frljića i izvedbi Teatra &TD iz Zagreba

Lutkarska predstava ili predstava za djecu i mladež: 'Veli Jože' Vladimira Nazora u režiji Zorana Mužića i izvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba

Glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mladež: Jadranka Đokić, Djevojka koja želi otići u predstavi 'Ovo bi mogla biti moja ulica' Jelene Kovačić i Anice Tomić u režiji Anice Tomić i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih; Jerko Marčić, Veli Jože u predstavi 'Veli Jože' Vladimira Nazora u režiji Zorana Mužića i izvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba

Najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolja dramatizacija, adaptacija, dramaturška obrada teksta ili dramaturgija predstave: Jelena Kovačić i Anica Tomić za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst 'Ovo bi mogla biti moja ulica' u Zagrebačkom kazalištu mladih

OPERA

Najbolja predstava u cjelini: 'Parsifal' Richarda Wagnera pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze u režiji Kurta Josefa Schildknechta i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje: Nikša Bareza, za operu 'Parsifal'

Ženska uloga: Vedrana Šimić, Adriana Lecouvreur u operi 'Adriana Lecouvreur' Francisca Cilèe u režiji Ozrena Prohića, pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević Orešković i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka

Muška uloga: Siniša Hapač, Mazepa u operi 'Mazepa' Petra Iljiča Čajkovskog u režiji Ozrena Prohića, pod dirigentskim vodstvom Mihaila Sinkeviča i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu

Izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina: Lana Kos, Lucia di Lammermoor u operi 'Lucia di Lammermoor' Gaetana Donizettija u režiji Damira Zlatara Freya, pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević Orešković i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka

BALET

Najbolja predstava u cjelini: 'Air' Krešimira Seletkovića u koreografiji Martino Müllera i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u suradnji s Muzičkim Biennaleom Zagreb;

Najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje: Dinko Bogdanić za koreografiju predstave 'Breza' Veseljka Barešića u izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija

Ženska uloga: Pavla Mikolavčič, uloge u baletima 'Paquita' Ludwiga Minkusa i dr., u koreografiji Dereka Deanea i 'Air' Krešimira Seletkovića u koreografiji Martino Müllera i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu

Muška uloga: Azamat Nabiullin, uloge u baletu 'Grk Zorba' Mikisa Theodorakisa u koreografiji Istvána Herczoga i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split te u baletu 'Breza' Veseljka Barešića u koreografiji Dinka Bogdanića i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina: Daria Brdovnik-Bukvić, uloga Janice u baletu 'Breza' Veseljka Barešića u koreografiji Dinka Bogdanića i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija

RADIO/TV

Glumačko ostvarenje: Vanda Winter, Nastenjka u radio-drami 'Bijele noći' F. M. Dostojevskoga u režiji Stephanie Jamnicky.

Redateljsko ostvarenje: Dario Pleić, kriminalistička serija 'Mamutica'

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti: Dramski program Hrvatskoga radija

SCENA/KOSTIMI

Scenografija: Mojmir Mihatov i Darko Petković u drami 'Michelangelo Buonarroti' Miroslava Krleže u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Kazališta lutaka Zadar

Kostimografija: Marita Ćopo u drami 'Tartuffe' J. B. P. Molièrea u režiji Marca Sciaccaluge i izvedbi Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba

NAGRADE ZA SVEKOLIKO UMJETNIČKO DJELOVANJE

Nada Puttar-Gold, opera
Zlatko Crnković, drama

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi