RIJEČKI SAJAM KNJIGA

Ildiko Lovas gostuje na vRIsku u Rijeci

09.05.2013 u 16:35

Bionic
Reading

Na 6. Riječkom sajmu knjiga vRIsak u petak, 10. svibnja, u 18 sati možete iz prve ruke doznati kako je i zašto nastao hit roman 'Izlaz na Jadran – James Bond u Bačkoj', popularne i nagrađivane autorice Ildikó Lovas iz Subotice, i s kojim se problemima susreću pisci na razmeđu kultura

Ildikó Lovas (1967) pripadnica je mađarske manjine, rođena u Subotici i piše na mađarskom jeziku. Objavljuje od 1987. godine i tekstovi su joj zastupljeni u brojnim časopisima i antologijama. Objavila je tri zbirke priča i novela (Tintarnica, 1994; Druga priča, 1995; Via del Corso, 2001) te tri romana, 'Gola u priči' 2000, 'Izlaz na Jadran – James Bond u Bačkoj' 2001. i posljednji iz 2007, 'Španjolska nevjesta', a nagrađena je i brojnim nagradama.

Radi i djeluje u Subotici, ali su joj područje djelovanja i utjecaj puno širi. Hrvatski mediji pozorno prate rad ove autorice čijem je djelu posvećen i temat u časopisu Quorum (2008)

Na 6. Riječkom sajmu knjiga upoznat ćemo se s nastankom njezinog hit romana 'Izlaz na Jadran – James Bond u Bačkoj'.

'Prvi dio naslova romana Izlaz na Jadran upućuje na izreku poznatog vojvođanskog mađarskog pisca Otta Tolnaija prema kojem se mađarski pisci u Vojvodini razlikuju od onih u Mađarskoj po tome što imaju more. No, u vrijeme pisanja ovog romana (2001) nisu imali više ni to. Roman se sastoji od mnoštva mozaika, u kojima spisateljica na svoj način traži odgovor na misao jednog drugog mađarskog pisca iz Rumunjske Árona Tamásija, o tome da smo svi na svijetu zbog toga da bismo negdje u njemu bili kod kuće.

Prisjećajući se događaja iz vlastitog života, života svojih roditelja/rodbine kao i svoje šire okoline, Ildikó Lovas opisuje i nama dobro znano vrijeme socijalizma… dobivamo uvid u prilike za vrijeme raspada Jugoslavije i u rat koji je uslijedio, ali s one strane 'bojišnice', kao i događaje nakon rata. Spisateljica postavlja pitanje osobne odgovornosti za nešto što je učinjeno i u njezino ime, a da ona nije htjela niti jest sudjelovala u tome, kao i pitanje identiteta.

Govoreći o pitanjima mađarske nacionalne manjine, autorica progovara o tome koliko čovjek može utjecati na svoju sudbinu, može li birati svoje mjesto u svijetu, svoj identitet? U tom se propitivanju i mi možemo naći jer nismo li svi mi u neku ruku i na neki način manjina koja se u drugom kontekstu ili drugoj situaciji suočava s problemima manjine i većine?'