veliki uspjeh

Hrvatski radijski dokumentarac osvojio srebrni mikrofon u New Yorku

  • Autor: V. Ba. / Hina
  • Zadnja izmjena 13.10.2021 11:07
  • Objavljeno 13.10.2021 u 10:18
Carpathia

Carpathia

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Dokumentarna drama Đina Đivanovića prenosi priču o ljudima s broda Carpathije koji je spašavao Titanic, sudionicima jednog od najvažnijih događaja koji su obilježili početak 20. stoljeća

Dokumentarna drama Hrvatskog radija 'Dan kojega neću za cijeli život zaboraviti' autora Đina Đivanovića osvojila je noćas drugu nagradu 'Srebrni mikrofon' na Festivalu u New Yorku, koji se u radiofonijskim krugovima smatra najvažnijim događajem te vrste u svijetu.

'Dan kojega neću za cijeli život zaboraviti' priča je o Carpathiji, brodu najpoznatijem po tome što je sudjelovao u neizvjesnom spašavanju brodolomaca s Titanica.

Zlatni mikrofon u kategoriji povijesnog radijskog dokumentarca pripao je emisiji 'Stuff the British Stole' australske kuće ABC Radio, a među deset finalista u toj su se kategoriji za 'Best Radio Award' natjecala još četiri irska dokumentarca, dva britanska te po jedan novozelandski, švedski i hrvatski.

Svečanost dodjele nagrade, koju uručuje međunarodni stručni ocjenjivački sud u čijem je sastavu preko stotinu vrhunskih radijskih profesionalaca s najuglednijih svjetskih radijskih postaja, počela je u ponoć po srednjoeuropskom vremenu i odvijala se virtualno.

Priča o brodu koji je spašavao brodolomnike s Titanica

Dokumentarna drama prenosi priču o ljudima s Carpathije, časnicima, mornarima i putnicima, sudionicima jednog od najvažnijih događaja koji su obilježili početak 20. stoljeća.

Autor dokumentarne radio drame je Đino Đivanović, urednik Nikica Klobučar, ton majstor Srđan Nogić, skladatelj Maro Market, dok je glumica Mia Anočić tumačila dijelove dnevnika Marije Aliuš Bartowski, mlade žene koja je putovala za New York.

Đivanović je izrazio zadovoljstvo nagradom i posebno zahvalio hrvatskom titanikologu Slobodanu Bobu Novkoviću na pomoći u realizaciji dokumentarne radio drame.

'Njegovi su nam savjeti i kontakti bili od neprocjenjive važnosti. Hvala i Branimiru Bartowskom na suradnji i volji da predstavi jedinstveni dnevnik svoje bake', kazao je Đivanović.

Ovo je druga visoka nagrada koju je taj radijski dokumentarac dobio do sada. Prethodno je dobio Grand prix nagradu na festivalu Prix Maruliću u Hrvatskoj.

Trofejna radiofonska tradicija

Nikica Klobučar, urednik na svjetskim festivalima trofejnog programa kojeg u hrvatskoj javnosti prati znatno skromnija pažnja, izjavio je Hini: 'Ovo je sjajan rezultat i još jedna potvrda kvalitete dokumentarnih i dramskih radijskih emisija koje proizvodi Dramski program Hrvatskog radija. Nagrada samo potvrđuje visoke standarde koje imamo već godinama, pa i desetljećima, zbog čega smo i jedna od međunarodno najnagrađivanijih programskih jedinica HRT-a', rekao je Klobučar.

Podsjetio je na treću međunarodnu nagradu koju je ove godine dobio Dramski program Hrvatskog radija, nagradu BBC-a za najbolju europsku dramu koju je dobio 'Potres' Janka Polića Kamova.

Autori dokumentarca uspjeli su stupiti u kontakt s potomcima mornara s broda heroja, ali i pronašli unuka Marije Aliuš Bartowski, žene koja se na tom sudbonosnom putovanju našla usred pomorske nesreće koja će joj zauvijek obilježiti život.

Ton majstor Srđan Nogić rekao je da je djelo poput 'Dana kojega neću za cijeli život zaboraviti' rezultat intenzivnog i dugotrajnog timskog rada u najboljem smislu te riječi.

'Možda najvažnije, rezultat je to i radiofonske tradicije koju Hrvatski radio baštini već skoro puno stoljeće, a koju krase znanje i svjetska priznanja stečena i prenesena današnjim generacijama', poručio je.

Uz zahvalnost mnogim urednicima, režiserima, ton-majstorima, skladateljima i svima onima koji su tu baštinu sačuvali do danas, Nogić je zahvalnost uputio i žiriju koji je prepoznao 'baš taj element međusobnog kreativnog i umjetničkog poticanja, bez kojih ovaj dokumentarac ne bi mogao biti realiziran'.

Veza Rijeka – New York

Skladatelj Maro Market kazao je da je drama o Carpathiji za svakog dokumentaristu poput pronalaska izgubljenog blaga.

'Nesvakidašnja ljudska priča bila je uistinu golema inspiracija za svakog od nas. Ja sam se njom bavio s glazbene strane, od spontane veselice u 2. razredu Carpathijinog salona gdje se bančilo i sviralo na čemu se stiglo, pa i žlicama i vilicama, sve do epskih glazbenih tekstura kojima smo oslikavali dramatične trenutke spašavanja brodolomaca s Titanica', istaknuo je Market i zahvalio protagonistima te i ostatku autorskog tima na 'svesrdnoj suradnji'.

Članovi ekipe napominju da je New York, grad u kojemu su ovjenčani najuglednijom nagradom koju daje ceh u svijetu, iznimno bitan i u kontekstu samog Carpathijinog plovidbenog vijeka.

Naime, nakon što je 1903. britanska parobrodarska kompanija Cunard Line u Newcastleu izgradila prekooceanski parobrod Carpathia, uspostavila je redovnu putničku liniju između Rijeke i New Yorka. Plovidbu je opsluživala posada od 306 ljudi, među kojima su više od četvrtine njih bili hrvatski mornari.

Rijeka tada postaje ključna pomorska luka istočnog dijela Austro-Ugarske Monarhije i preko nje je u bolju budućnost odlazi veliki broj ljudi iz srednje i istočne Europe. Za prvih deset godina tom je linijom u Ameriku emigriralo 317.638 putnika. Svi oni će na američko tlo prvi put stupiti upravo u New Yorku, ističu članovi ekipe i podsjećaju da je Carpathia posljednji put isplovila iz Rijeke prema New Yorku početkom Prvog svjetskog rata, 22. srpnja 1914.

Marija Aliuš Bartowski je tijekom plovidbe vodila dnevnik i ostavila svjedočanstvo o događaju, ali i o jednoj samosvojnoj osobnosti koja nadilazi same povijesne okvire emisije, naveo je Klobučar i zaključio: 'Ta je priča dugi niz godina bila u sjeni tragedije Titanica te se iz nekog razloga smatrala dijelom pomorske povijesti Austro-Ugarskog Carstva ili Velike Britanije'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!