Podsjetimo, sve je počelo početkom ove godine, kad je aktualna gradonačelnica najavila ukidanje mjere 50-postotnog umanjenja zakupnine za knjižare koje rade u gradskim poslovnim prostorima – u pitanju su V.B.Z., Edit Rijeka, Naklada Val, Verbum, Školska knjiga i Znanje. Rinčić je procijenila da bi takva mjera na godišnjoj razini iz gradske blagajne izbila oko 141.000 eura, a od 2012. njezino provođenje koštalo je Rijeku više od milijun i pol eura. Ukidanja umanjenja zakupnine ostali su pošteđeni tek antikvarijati.

Uslijedila je burna reakcija riječke, pa i nacionalne kulturne javnosti. Prvo su se pobunili riječki pisci te su u otvorenom pismu što su ga potpisali Igor Beleš, Franka Blažić, Željka Horvat Čeč, Davor Mandić, Dunja Matić, Doris Pandžić, Kristina Posilović, Eva Simčić, Vlado Simčić Vava, Dora Šustić, Tea Tulić i Zoran Žmirić, zapitali kolika je ušteda od praznog centra grada, centra bez knjižara, centra zatvorenih vrata i praznih izloga.

'Bojimo se kako se ovim smjerom dovodi u veliki rizik smislena ponuda sadržaja u gradu, narušava njegovo urbano naličje, a samim time i prazni centar grada. Kao prvu žrtvu u tom planu odabrali ste knjižare pa Vas ovim putem molimo da razmislite o svojoj odluci, porazgovarate s knjižarima te, u skladu s njihovim potrebama i potrebama građana i građanki kojima knjižare čine grad – gradom, donesete ispravnu odluku i ne pozicionirate se kao protivnica knjige i čitanja', naveli su riječki pisci.

Podrška i iz Splita

Otvoreno pismo, naslovljeno 'Ako ne znaš što je bilo, nek ti kaže Split', poslali su i splitski pisci, i to redom: Edi Matić, Ivica Ivanišević, Tanja Mravak, Boris Dežulović, Damir Pilić, Jasen Boko, Zvjezdana Čagalj, Nataša Jukić, Ivica Sorić, Boba Đuderija, Jurica Pavičić, Marina Vujčić, Bartul Vlahović, Miro Morović i Ante Tomić.

'Mi, splitski književnici i književnice, bili smo svjedoci procesa u kojem su zbog visokih cijena najmova iz centra Splita nestajale knjižare, mali obrti i stanari, pretvarajući živi grad u grad duhova. U nadi da Rijeka neće potonuti u sličan mrak, podržavamo apel riječkih kolega', napisali su.

Odvojene poruke podrške riječkim piscima poslali su i Miljenko Jergović te Rajko Grlić, koji je napisao: 'Kao netko tko je počasni doktor riječkog Sveučilišta, čest gost Art kina i tribina u knjižari – antikvarijatu Ex Libris, kao netko kome je Rijeka izuzetno draga kao rijetki otok normalnosti i kulture u Hrvatskoj, molim Vas da u potpunosti, bez budžetskih alibija, odustanete od tog kulturocida jer ćete njime gradu nanijeti nepopravljivu štetu.'

Rinčić ipak popustila

Sve ove poruke, ali i sastanak s knjižarima, održan u ponedjeljak, čini se, nagnali su gradonačelnicu na povlačenje tvrdog stava. Kako izvještava Novi list, Rinčić je u srijedu na redovnoj tiskovnoj konferenciji najavila da bi se izmjena odluke o zakupu gradskih poslovnih prostora mogla naći na Gradskom vijeću na sjednici u veljači ove godine kako bi se riječkim knjižarima izašlo u susret kada je riječ o plaćanju zakupnine te bi se ona vratila na subvencioniranu cijenu, ali po novim pravilima.

Dodala je da je resorni odjel gradske uprave dobio nalog za analizu odluke o zakupu, ali je riječ o složenijem procesu pa bi se taj dio odradio ove godine, s tim da bi ostale odredbe da se gradski poslovni prostori u nultoj i prvoj zoni ne bi prodavali, a što je rezultat većine glasova vijećnika u prošlom sazivu gradskog parlamenta.

'Riječke knjižare imat će 50 posto manju zakupninu nego što je to bio slučaj od 2012., ali na način da to bude dio odluke, a ne da se ona svake godine donosi o produžetku subvencija. Nadamo se da će se što prije stvoriti uvjeti za izmjene odluke jer to ne zahtijeva puno vremena. Bilo bi optimalno da se izmjene prihvate krajem veljače, a najkasnije u ožujku ove godine', rekla je Rinčić.