filmske mutacije

Hrvatska premijera 'Slobode' Alberta Serre u zagrebačkom MSU

24.01.2020 u 14:16

Bionic
Reading

Uvodni program Filmskih mutacija: festivala nevidljivog filma XIII pod naslovom 'Kinosraz! Film + moć', održat će se od 24. do 26. siječnja s maratonskim filmskim programima u dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu gdje će se prikazati dio gustog programa ovogodišnjih kustosa i autora: Alberta Serre, Nicole Brenez, Jonathana Rosenbauma, Ehsana Khoshbakhta i Tanje Vrvilo

U 16 sati na programu je posveta moći filmskog oka 'Film je.' (1-6) Gustava Deutscha, sastavljena gotovo isključivo od sekvenci iz postojećih znanstvenih filmova, od akrobatskog leta golubova, preko testiranja inteligencije majmuna; do obratnih svjetova i stereoskopskog vida.

'Primajući obilje slika možemo osjetiti ne samo politiku, nego i jedinstvenu poeziju znanstvenog filma, koja često koristi eksperimentalne tehnike. Različiti dijelovi nalaze svoje mjesto i ritam podsjećajući na modernu poeziju ili fotografski rad američkog umjetnika Johna Baldessarija. Slike koje, svojim izvorištem, nemaju nikakve veze jedne s drugima, koje ne pripadaju zajedno, uspoređuju se, povezuju, stapaju jedna s drugom', kažu iz Filmskih mutacija.

Nakon toga, u 17 sati, slijede kratkometražni dokumentarac 'Prema zakonu' (1958.) Petera Weissa i Hansa Nordenströma o maloljetničkom zatvoru u Uppsali, te 'Pasolinijev bijes. Hipoteza za rekonstrukciju izvorne verzije filma' (1963.-2008.) Piera Paola Pasolinija i Giuseppea Bertoluccija koji vraća Pasolinijevu djelu njegovu izvornu cjelovitost. 

'Film je to 'odbačen, iskrivljen, prepolovljen', koji je konačno ugledao svjetlo dana zahvaljujući arheološkim iskopavanjima i kulturološkoj strasti. Pasolinijev filmski esej predstavlja moćan intelektualni eksperiment u kojem repertoarne slike popularnog filmskog žurnala Mondo libero putem montaže i supostavljanja s autorovim pjesničkim tekstom manifestiraju nasilnu, nepovratnu društvenu i kulturnu transformaciju kojoj je Pasolini bio najoštriji i izmučeni svjedok', najavljuje se.

Projekcija u 19 sati počinje prvom u nizu materijalnih akcija katarktičke komune Otta Mühla u filmovima Kurta Krena iz programa '6/64 Mama i tata' (Materialakcija Otto Mühl, 1964.). U istom bloku gledamo programatski film Vlade Kristla 'Film ili moć' (1970.) koji postavlja pitanje kako raditi slike neupotrebljive za vlast.

'Kristl je započeo projekt utopijske umjetnosti koja se opire svakom sustavu, a najprije vlastitom nakon iskustva Drugoga svjetskog rata, ustrajno premještajući ovdje i drugdje svoju 'siromašnu' liniju između okvira lirske apstrakcije i neokonstruktivizma, poezije, animacije i filma, slikarstva, kazališta, multimedijske i konceptualne umjetnosti. Pozitivi i negativi, varijante i varijabili, film vlasti, nefilm, kuće anarhije, škola postmoderne, politika okvira, slika oko slike, smrt slikarstva, smrt gledatelja, Don Kihot, Prometej, saga klonova, utopije, neke su slike-distrakcije iz njegova ateljea za vizualne koncepte', kažu organizatori festivala.

Posljednja projekcija prvog dana u MSU kreće u 21 sat uz Krenov kratkometražni film '7/64 Leda i labud' (1964.) koji se također zasniva na Mühlovoj materijal-akciji. Slijedi hrvatska premijera filma 'Liberté (2019.) Alberta Serre koji od 6. do 9. veljače gostuje na mutacijskom Kinosrazu u riječkom Art-kinu.

'U Serrinu filmu Madame de Dumeval, grof Tesis i Duc de Wand, libertini protjerani s puritanskog dvora Luja XVI., traže podršku legendarnog Duca de Walchena, njemačkog zavodnika i slobodoumnika, usamljena u zemlji licemjerja i lažne vrline. Njihova je misija širenje libertinstva, filozofije prosvjetiteljstva utemeljene na odbacivanju moralnih granica i autoriteta, ali prije svega pronalaženje sigurnog mjesta za svoje zabludjele igre u kojima se potraga za užitkom podvrgava samo zakonima neispunjene žudnje', najavljuju iz Filmskih mutacija.

Ulaz na sve projekcije i razgovore je besplatan.