ALIDA BREMER

HGK trošila velik novac za besmislene promocije

  • Autor: Nina Ožegović
  • Zadnja izmjena 22.10.2013 15:49
  • Objavljeno 22.10.2013 u 13:45
Alida Bremer

Alida Bremer

Izvor: Promo fotografije / Autor: promo fotografija

Budući da je Alida Bremer, znanstvenica, prevoditeljica i urednica te promotorica hrvatske književnosti u Njemačkoj, već u nekoliko navrata oštro kritizirala organizaciju i nastup hrvatskih nakladnika i pisaca na sajmovima u Njemačkoj, koji su bili dijelom realizirani u 'režiji' Hrvatske gospodarske komore, zapitali smo je, u svijetlu najnovijih događaja vezanih za HGK, smatra li na temelju svog višegodišnjeg iskustva je li Hrvatska gospodarska komora zaista nužna za predstavljanje hrvatske književnosti na sajmovima u Njemačkoj – Frankfurtu, Leipzigu te koliko je zaista pridonijela promociji hrvatske knjige u inozemstvu

Po njezinu mišljenju, Zajednica nakladnika i knjižara pri HGK-u godinama je organizirala velike nastupe u Frankfurtu i manje nastupe u Leipzigu bez da je pokazala ikakvo razumijevanje za pravu svrhu tih nastupa.

'Komora nije ništa učinila da svojim članovima – hrvatskim nakladnicima, pomogne u prodaji prava na međunarodnom tržištu, iako je u ime promocije hrvatske književnosti dobivala javna sredstva. Na sajmu u Leipzigu pak neophodno je osmisliti i programe za predstavljanje autora, no i o tome Zajednica, odnosno HGK, nema jasnu predodžbu. Predstavljanje autora u Leipzigu mora razviti sinergiju s prodajom prava u Frankfurtu, no o takvoj koordinaciji nitko u HGK-u nije razmišljao, iako su za oba sajma sredstva bila stavljana na raspolaganje upravo s ciljem promocije hrvatske književnosti', ističe Alida Bremer dodajući da nikako ne može imati razumijevanja za tvrdokorno ponavljanje pogrešnog obrasca, 'rađenog po inerciji – svi idu tamo, pa moramo i mi, a zašto idemo zapravo, ne znamo...'

Alida Bremer već je 2008. inzistirala na tome da napravi program promocije hrvatske knjige na sajmu knjiga u Njemačkoj bez HGK-a. Svoju je odluku argumentirala sljedećim objašnjenjem: 'Ako imate partnera, bilo bi lijepo da se dogovorite oko smislene raspodjele budžeta, oko dizajna, promidžbenog materijala i slično, ali to je tad s HGK-om bilo nemoguće. Ja sam u Leipzigu 2008. napravila program koji je označio prekretnicu u predstavljanju hrvatske knjige u Njemačkoj. Naravno, već sljedeće godine stvari su vraćene na staro, ali su srećom rezultati te prijelomne godine 2008. ipak i dalje poznati i vidljivi. No zamislite samo što je mogla postići Hrvatska gospodarska komora u ovih dvadesetak godina, i to nastupajući na oba sajma, i u Frankfurtu i u Leipzigu, i godinama raspolažući velikim budžetima, koje je za Frankfurt davalo ne samo Ministarstvo kulture, nego i Grad Zagreb, da je radila na ovaj način! Ta su zlatna vremena prošla, ali je bilo godina kad se u Frankfurt ulagalo i po 100.000 eura! Meni je i dalje tajna zašto u HGK-u nitko nije pokazao interes za poboljšanjem situacije i zašto nitko iz Ministarstva kulture u onim zlatnim vremenima nije inzistirao na evaluaciji urađenog. Jer prikazivanje snimaka na HTV-u o tome kako je divno prošla promocija na hrvatskom štandu bacanje je pijeska u oči – takve su promocije u Frankfurtu bile besmislene, no ako se nitko ozbiljno ne bavi evaluacijom, može ih se prihvatiti kao dokaz za dobro odrađen posao', zaključila je Alida Bremer.

Što se tiče problema prodaje autorskih prava, Alida Bremer naglašava da se sami autori pokušavaju dovijati na razne načine kako bi došli do prijevoda na druge jezike, što je po njezinu mišljenju apsurdno, jer su odobravana velika sredstva za te sajmove upravo s ciljem da se autorima olakšaju prijevodi na druge jezike.

'No za to nisu krivi autori, nego činjenica da nakladnici za prodaju prava nisu zainteresirani, a njihova Zajednica pri HGK-u ništa nije učinila da ih motivira i poduči', kaže Alida Bremer navodeći pozitivan primjer zaprešićke Frakture koja se, smatra, sustavno bavi prodajom prava te zaključuje da se na njezinu slučaju vidi da se može nešto postići s hrvatskim autorima na inozemnom tržištu.

'Mislim da je zadaća HGK-a bila da ovakvo znanje prenese svojim nakladnicima', nastavlja.

'No kako ga prenijeti kad za ovo nema ni motivacije ni ideja? I nakladnici su pri tom pokazali neobičnu intertnost, koju bi također trebalo analizirati. Sadašnje Ministarstvo kulture ovo je razumjelo i ukinulo je financiranje za dekorativne promocije pri kojima se hrvatski pisci na hrvatskom jeziku predstavljaju tamo okupljenim Hrvatima, ali se još uvijek nije uspjelo odvojiti od HGK-a, vjerojatno i zato što se nakon dvadesetogodišnje iscrpljenosti svih oko ove teme više ionako nitko ne bi ovime htio baviti pa ne bi ni bilo hrvatskog štanda. U tom smislu se sadašnje Ministarstvo kulture bori s naslijeđenim problemom i možda sad ima šansu da povjerenje, koje se HGK-u poklanjalo po navici, napokon bude preispitano', kaže Alida Bremer.

Budući da se već dulje vrijeme govori o tome da se na predstavljanje hrvatske knjige na sajmovima u Njemačkoj troši velik novac, a rezultati su iz godine u godinu sve lošiji, od izgleda hrvatskog štanda do promocije u medijima, zapitali smo Alidu Bremer misli li da se taj novac racionalno koristio. Po njezinu mišljenju, rezultati nisu tako loši, ali nisu proizašli 'iz organizacije HGK-a nego unatoč tome i u prvom redu zahvaljujući dobrim hrvatskim piscima'.

'U tom smislu sigurna sam da se taj novac nije racionalno koristio', tvrdi Alida Bremer kazujući da se u Frankfurt uglavnom išlo da bi se reklo da je Hrvatska nazočna na tom sajmu. 'Zamislite da imate svoju vlastitu tvrtku i za marketing uplaćujete godišnje ogromne svote s punom sviješću da to ništa ne donosi, nego samo služi za to da kažete kako imate marketing. Biste li to radili? A upravo je tako bilo: išlo se zato da se ide, jer svi idu i jer bi navodno bilo sramota da Hrvatske tamo nema. No unatoč tome, hrvatska knjiga stoji dobro u Njemačkoj. U okviru festivala Kroatien Kreativ 2013 upravo se održava vrlo uspješna turneja hrvatskih pisaca 'Na brodu/an bord' u 11 njemačkih gradova, no mislim da HGK o tome ništa ne zna, a ni ne zanima je. Pitam se, zašto onda ona uporno želi organizirati nastupe Hrvatske na sajmovima knjiga? Zar ne bi bilo logično da oni koji tu organizaciju preuzmu na sebe prate sve što se s hrvatskom knjigom događa u inozemstvu, barem u zemljama u kojima organiziraju sajmove?' pita se Alida Bremer.

Kako to rade Nijemci? Alida Bremer nam je ispričala da Nijemci ne daju potpore za besmislene programe, nego se uvijek pitaju što im nešto donosi u ekonomskom ili političkom smislu, a zatim se svaki korak propituje i stručno evaluira.

'Nijemci ne prihvaćaju posao koji ne znaju raditi', objašnjava dodajući da ne može zamisliti nekog Nijemca koji uporno ide na neki svjetski sajam, bez da je definirao ciljeve. Također, nepojmljivo joj je da se na predavanjima direktora njemačkih sajmova u Zagrebu, koja je organizirala, nije pojavio nitko iz HGK-a i Zajednice! 'Mislim da ne treba puno mašte da se zamisli što su ti direktori mislili kad su shvatili da njihova predavanja o pripremama za njihove sajmove ne zanimaju one koji im svake godine uplaćuju štandove!' napominje Alida Bremer dodajući da im je bilo žao jer su htjeli da oni koji plaćaju za to nešto i dobiju.

Objašnjavajući sustav rada u Njemačkoj, navela je kako bi tamošnji direktor Gospodarske komore svako malo zvao suradnike iz odjela za sajmove knjiga i pitao ih kakvi su im rezultati, planovi, problemi i nove ideje te bi doznao da ovi nemaju ni rezultata, ni planova ni ideja, a da probleme guraju pod tepih. 'Kad bi to doznao, tražio bi načina da ih motivira i usmjeri', tvrdi. 'Nijemci i kad nešto ne znaju raditi, pokazuju spremnost učenja. Nijemci kad plaćaju članarinu u nekoj zajednici, itekako traže da za taj novac vide rezultate. Nijemci cijene stručnost, profesionalnost, točnost, držanje riječi, transparentnost. Oni ne kritiziraju sve bez ikakvih kriterija samo da bi ispali najpametniji, nego se koncentriraju na konstruktivnu kritiku. Nijemci uvijek misle o održivom razvoju, o isplativosti, o vrijednosti. Nijemci imaju strukture, koje funkcioniraju, pogledajte samo servisne službe frankfurtskog sajma na webu i sve će vam biti jasno.'

Alida Bremer na kraju je spomenula primjer Javne agencije za knjigu Slovenije koja ima štand u vlasništvu, 'konstruiran tako da se može nositi s jednog sajma na drugi, lijep, moderan, prepoznatljiv, funkcionalan i jeftin' te istaknula da se Slovencima ne može dogoditi da zaborave svojim autorima dati ulaznice za sajam. 'U Sloveniji sigurno nije sve idealno, ali JAK zastupa racionalan i štedljiv model poslovanja, kakav bi se i u Hrvatskoj mogao primijeniti, a mogli bi se ugledati i na Nizozemce, od kojih se najviše može naučiti', naglasila je Alida Bremer izrazivši nadu da će uskoro poslovanje HGK-a na sajmovima knjiga biti tema za ozbiljnu stručnu raspravu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!