KREŠIMIR SELETKOVIĆ:

Glazbom ćemo prikazati politički pravac Hrvatske

  • Autor: Nina Ožegović
  • Zadnja izmjena 04.04.2013 14:48
  • Objavljeno 04.04.2013 u 11:30
Seletković

Seletković

Izvor: tportal.hr / Autor: Nina Ožegović

S novim umjetničkim ravnateljem Muzičkog biennala Krešimirom Seletkovićem razgovarali smo o najvažnijim naglascima 27. izdanja festivala (od 6. do 13. travnja) koji će biti u znaku ulaska Hrvatske u Europsku uniju, te je prema tom događaju izabrana i tema festivala – 'EU: Inside/Outside'

Iako je skladatelj Krešimir Seletković tek od ove godine postavljen za novog umjetničkog ravnatelja Muzičkog biennala, on je šest godina bio desna ruka Berislava Šipuša, tako da je vrlo dobro upućen u sve tajne organizacije tog festivala, ali i u recentna događanja na glazbenoj sceni. Seletković predaje i na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, a između ostalih, dobio je priznanje Boris Papandopulo HDS-a i nekad uglednu Vjesnikovu nagradu Josip Štolcer Slavenski. Najveći uspjeh doživio je na zadnjem Muzičkom biennalu kada mu je praizveden balet 'Air' u koreografiji Martina Mullera, koji je zatim nagrađen u velikoj mjeri i zbog osebujne mješavine Seletkovićeve elektroničke i komorno-orkestralne glazbe, priznanjem hrvatskog glumišta kao najbolja baletna predstava u cjelini. Sa Seletkovićem smo razgovarali o najvažnijim naglascima 27. izdanja Muzičkog biennala, (od 6. do 13. travnja), koji će biti u znaku ulaska Hrvatske u Europsku uniju te je prema tom događaju izabrana i tema festivala – 'EU: Inside/Outside'.

Koncept ovogodišnjeg 27. muzičkog biennala vezan je za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, što je naznačeno već i nazivom 'EU: inside/outside'. Znači li to i politizaciju festivala ili se programom samo referirate na taj važan događaj?

'Muzički biennale Zagreb u svom 27. izdanju tematski anticipira ono što će se dogoditi u bliskoj budućnosti, a to je ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Ideja ovogodišnjeg izdanja Festivala je glazbom prikazati politički pravac Republike Hrvatske te nepolitičkim, umjetničkim sredstvima iskazati dobrodošlicu glazbenim sadržajima iz Europske unije. Dakako, to ne znači da prikazujemo samo i isključivo glazbu iz EU-a, nego naprosto kroz jedan ciklus posvećen glazbi iz EU-a predstavljamo 27 država članica, kao što i hrvatsku glazbu na neki način predstavljamo Europskoj uniji.

Dio programa naslijedili ste od svog prethodnika Berislava Šipuša, sadašnjeg pomoćnika ministrice kulture. Kako ste to uskladili sa svojom umjetničkom vizijom i na kakve ste projekte stavili naglasak?

S obzirom na to da sam tijekom protekla tri izdanja Muzičkog biennala Zagreb obnašao funkciju savjetnika umjetničkog ravnatelja MBZ-a, bio sam od početka upoznat s idejnim konceptom Berislava Šipuša za ovogodišnje izdanje Festivala. Uskladiti idejni koncept s osobnim umjetničkom vizijama nije bilo nikakav problem jer smo se vodili kvalitetom kao osnovnim kriterijem.

Muzički biennale je prošle godine imao nekoliko koprodukcija s nacionalnim teatrima izvan Zagreba, a ove se godine proširio i izvan granica te realizirao koprodukcije s kazalištima iz Maribora i Novog Sada. Možete li predstaviti te projekte te reći je li to novi smjer kojim će MB u budućnosti ići?

Ovogodišnji cilj bio je proširiti koncept koprodukcija na susjedne zemlje iz regije, tako da smo ostvarili dva iznimno važna projekta. Prvi je postavljanje baleta 'Nychtemeron' hrvatskog autorskog tima - skladateljice Sande Majurec i koreografa Staše Zurovca u Slovenskom narodnom gledališču u Mariboru. Premijera je održana u tamošnjem teatru 22. ožujka i sada željno iščekujemo gostovanje baletnog ansambla SNG u Zagrebu 9. travnja. Drugi projekt je postavljanje opere 'Posljednji ljetni cvijet' hrvatskog skladatelja Zorana Juranića na tekst Luke Paljetka u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu. Premijera je održana 28. ožujka u Novom Sadu te se očekuje zagrebačka premijera 8. travnja u HNK u Zagrebu. S obzirom na to da je u današnje vrijeme postala gotovo obvezna potreba za suradnjom s drugim kućama i festivalima kako bi se ostvario što bolji i kvalitetniji program, jedna od zadaća MBZ-a je zadržati i proširiti suradnju s drugim kućama i festivalima u Europi i svijetu. To sasvim sigurno znači i plasiranje hrvatskih skladatelja i umjetnika na ta područja.

Ukupno će biti izveden 31 projekt, a među ostalima i četiri praizvedbe Milka Kelemena, Davorina Kempfa, Danijela Legina i Tomislava Olivera te dvije operne praizvedbe (jedna operna i jedna baletna koje će biti zagrebačke premijere), primjerice, Zorana Juranića na tekst Luke Paljetka. Što biste posebno izdvojili?

Ovogodišnji program obiluje raznim glazbenim sadržajima, od kojih je prilično teško bilo što izdvojiti. Možda je važno spomenuti obilježavanja obljetnica. Festival otvaramo baletom 'Posvećenje proljeća' Igora Stravinskog u koreografiji rumunjskog koreografa Edwarda Cluga koji je praizveden prije stotinu godina, a također obilježavamo i pedeset godina od dolaska Igora Stravinskog na MBZ. Slavimo i 100. rođendan poljskog skladatelja Witolda Lutoslawskog, izvedbama 'Knjige za orkestar' i Koncerta za violončelo, te stotu obljetnicu rođenja Ivana Gorana Kovačića izvedbom kantate 'Jama' hrvatskog skladatelja Stanka Horvata, pisane na Kovačićev tekst. Obljetničkim koncertom ravnat će maestro Aleksandar Kalajdžić, a uz Simfonijski orkestar i Zbor Hrvatske radiotelevizije kao solisti će nastupiti Monika Leskovar i Goran Jurić. Također, važno je spomenuti koncert s četiri praizvedbe koji će upriličiti Zagrebačka filharmonija uz dirigenta Lucu Pfaffa i soliste Miju Elezović, Vedrana Kocelja i Ivanu Srbljan. Filharmonija će prazvesti djela Milka Kelemena, Davorina Kempfa, prvog rezidencijalnog skladatelja ZF te dva skladatelja mlađe generacije – Danijela Legina i Tomislava Olivera. Izniman program priprema Cantus ansambl s dirigentima Berislavom Šipušem i Ivanom Josipom Skenderom, s djelima koja su na neki način uvjetovala razvoj povijesti glazbe – 'Pierrot mjesečar' Arnolda Schönberga i 'Čekić bez gospodara' Pierrea Bouleza. Posebnost ovog projekta je i suradnja sa Zagrebačkim kazalištem lutaka, a predstave režira Rene Medvešek. Važno je napomenuti i zajedničku produkciju tri umjetničke akademije i Tekstilno-tehnološkog fakulteta na realizaciji opere 'Slavuj' Igora Stravinskog, u režiji Dore Ruždjak Podolski i pod ravnanjem Mladena Tarbuka u ciklusu Lisinski subotom.

Muzički biennale je oduvijek bio poznat po subverzivnosti i eksperimentalnosti, a u tu kategoriju svakako se ubraja i svojedobni nastup slovenske grupe Laibach, koji je prekinut. Jeste li i za ovogodišnje izdanje pripremili neku provokaciju?

Muzički biennale Zagreb mjesto je na kojem su se tijekom proteklih 50 godina događale raznorazne provokacije. Ovogodišnji projekti primarno su orijentirani na kvalitetu, a provokacija može biti svaki program, samo ovisi iz kojeg kuta se gleda...

Hoće li na programu biti i neka skladba predsjednika Ive Josipovića? Naime, on se 'prijetio' da će skladati operu...
Ivo Josipović bijenalski je prijatelj i poklonik te bivši direktor MBZ-a. Iako se o operi Ive Josipovića već duže vremena govori i mi se i dalje nadamo skorom iznenađenju, sasvim je jasno da uz predsjedničke dužnosti ne ostaje dovoljno vremena za komponiranje. Ali u budućnosti, tko zna...

Muzički biennale uvijek su posjećivali brojni gosti – skladatelji i muzičari iz svijeta glazbe. Jeste li i ove godine nastavili tu tradiciju?
MBZ uvijek je bio mjesto susreta glazbi i izvođača iz Europe i cijeloga svijeta. Ove godine imat ćemo tristotinjak gostiju, što skladatelja, što interpreta. Veseli nas da će MBZ i ove godine na tjedan dana postati mjesto susreta poklonika suvremene umjetnosti.

Govori se da su ulaznice rasprodane za svečano otvaranje festivala. Znači li to da i dalje, usprkos spektakularizaciji društva i spuštanju kriterija, vlada veliko zanimanje za ovu vrstu glazbe?

Ulaznica za svečano otvorenje više nema, a izvedbe za koje će zainteresirani moći dobiti karte s festivalskim pokazom ponovit će se 12., 15. i 17. travnja. Očito je publika prepoznala napore autorskog, izvođačkog i festivalskog tima pri realizaciji ovog projekta. Nadamo se da će i ostali projekti izazvati barem slično zanimanje publike i pritom na visokom kvalitativnom nivou prezentirati suvremenu glazbenu umjetnost.

Poznato je da je Muzički biennale u šezdesetima i sedamdesetima zauzimao značajno mjesto na glazbenoj te kulturnoj karti bivše zemlje, ali i cijele Europe. Je li to mjesto danas jednako značajno kao u tim godinama?

Treba napomenuti da su se vremena u odnosu na šezdesete i sedamdesete prilično promijenila. Pod time mislim da je digitalizacija i internetizacija na svjetskoj razini uvelike doprinijela iznimnom protoku informacija. U današnje vrijeme, sve informacije su dostupne u nekoliko klikova. Tradicijom dugom pedeset godina, MBZ je trajno ucrtan na kulturološkoj karti Europe i svijeta te je time ostao poligon za proizvodnju nove i Nove umjetnosti. Kako se mijenjaju vremena i mediji, tako se mijenja i Festival, prilagođavajući se novim tehnologijama koje ćemo u budućnosti sve više iskorištavati i implementirati u festivalsko tkivo. Trud je sveprisutan i smatramo da će MBZ nastaviti i u drugoj polovici svoga stoljeća života biti sjecište kulture Europe i svijeta.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!