REMEK DJELA UMJETNOSTI

Galerija Klovićevi dvori za jesen najavljuje velike obljetničke izložbe

  • Autor: N. Sa. / Hina
  • Zadnja izmjena 20.07.2019 09:06
  • Objavljeno 20.07.2019 u 09:06
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Matija Habljak/PIXSELL

Nakon retrospektiva istaknutih hrvatskih umjetnika u prošloj sezoni, Galerija Klovićevi dvori za iduću najavljuje program s dvije velike izložbe, kojima će se obilježiti 100. godišnjica osnutka Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice te 90. godišnjica osnutka likovnog udruženja Zemlja

Pod nazivom 'Trag nadahnuća, Linija ljepote – Prvih 100 godina Grafičke zbirke NSK' 19. rujna otvara se izložba koja predstavlja rijetko izlaganu građu najveće i nastarije takve zbirke u Hrvatskoj, crteže, grafike, grafičke mape, plakate i razglednice.

'Malo je poznato da ta zbirka čuva prava remek-djela hrvatske i svjetske umjetnosti, a namjera nam je provesti posjetitelje odabirom raznolikih djela i građe iz bogatog fundusa od 15. stoljeća do danas', ističu iz Klovićevih dvora.

Uz dosad nikad viđena djela iz fonda Zbirke izložit će se i ona dobro znana – 'Bogorodicu' Julija Klovića, djela Martina Kolunića Rote, 'Krista' i 'Apostole' Andrije Medulića, vrijedan crtež Celestina Medovića, jedinstven autoportet Rembrandta, izbor od starijih autora do djela umjetnika koji su obilježili 20. stoljeće, kao i djela suvremenika.

Među njima su i djela za grafički medij važnog Tomislava Krizmana, španjolski pejzaži Ljube Babića, vedute Menci Clementa Crnčića, koji su ujedno i jedni od osnivača Zbirke, djela prve žene na Pruskoj umjetničkoj akademiji Käthe Kollwitz, Georgea Grosza, Oskara Kokoschke, arhitekta Fischera von Erlacha, sve do Andrije Maurovića, Mirjane Vodopije, Miroslava Šuteja, plakata Borisa Bućana ili djela iz donacije Mirka Ilića kao i mnogih drugih radova domaćih i stranih autora.

'Tematsko predstavljanje fonda inspirirano je sposobnošću mišljenja o predodžbama, simbolima i metaforama - sveprisutnim ljudskim nadahnućem - koje je sada, zanemarujući doba nastanka, stil, tehniku, vrstu i dimenzije, građu objedinilo u nove cjeline ilustrirajući ukupnost ljudskog postojanja i stvaranja', napominje se u najavi izložbe.

Dodatnu dimenziju izložbi, koja će biti otvorena do 3. studenog, dat će mogućnost usporedbe umjetničkih ostvarenja unutar pojedinih tema, s promjenama u 'izrazu, formi, mišljenju, umjetničkom htijenju'.

Velika izložba za devedeset godina Zemljaša

Za 28. studenog najavljeno je otvorenje izložbe 'Umjetnost i život su jedno: Udruženje umjetnika Zemlja 1929.-1935.', kojom Klovićevi dvori nastavljaju svoju tradiciju valoriziranja pojedinih umjetničkih opusa, fenomena i pojava koji su obilježili povijest hrvatske likovne umjetnosti.

Mlađe generacije imat će se priliku upoznati s djelovanjem umjetničkog udruženja koje je prije 90 godina kao sveobuhvatni društveni i kulturni projekt okupilo slikare, arhitekte i kipare, nastojeći likovno opismeniti i najsiromašnije slojeve društva, te istodobno izmijeniti profil publike koju je do tada činio isključivo građanski društveni sloj.

Izložba će biti otvorena do 1. ožujka, a predstavit će se, među ostalim, djela Krste Hegedušića, koji je ideolog, pokretač i autor Zemljina programa, Lea Juneka, Otona Postružnika, Marijana Detonija, Đure Tiljka, Omera Mujadžića, Ivana Tabakovića, Kamila Ružičke, Kamila Tompe, Ivana Generalića, Petra Smajića, Vanje Radauša, Drage Iblera (autora manifesta i predsjednika Udruženja), Drage Galića, Stjepana Gomboša, Mladena Kauzlarića, Stjepana Planića.

Izložba o zagrebačkoj Akademiji nastaloj na zasadama Bauhausa

Između ta dva izložbena projekta, 10. listopada, otvorit će se izložba 'Refleksije Bauhausa /Akademija primijenjene umjetnosti 1949. – 1955.' posvećena umjetnicima koji su diplomirali na kratkotrajnoj Akademiji primijenjene umjetnosti u Zagrebu, organiziranoj na zasadama Bauhasa.

Izložba, koja će biti otvorena do 12. siječnja, fokusirat će se na umjetnike prve generacije studenata na toj Akademiji, koja je bila smještena u prostorima današnje Galerije Klovićevi dvori, na Jezuitskom trgu, a koji su u hrvatskoj kulturi druge polovine 20.stoljeća ostavili važan trag.

To su, među ostalima, Zvonimir Lončarić, Vasko Lipovac, Ante Sony Jakić, Jagoda Buić, Pavao Štalter, Zlatko Bourek, Ordan Petlevski, Bruno Planinšek, odnosno 'umjetnici koji su širili medijske granice klasičnih umjetničkih disciplina baveći se širokom domenom stvaralaštva na tragu Bauhausovih pedagoških modela'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!