Galerija Klovićevi dvori najavila je novu sezonu jesen/zima s četiri izložbe, počevši od početka rujna i Zbirke darovanih umjetnina, s donacijama koje su umjetnici ili njihovi nasljednici nakon izlaganja darovali toj galeriji, pa je i svojevrsna kronologija njenog izložbenog djelovanja.
Izložba djela iz Zbirke darovanih umjetnina, koja će se održati od 3. rujna do 31. listopada, otkriva izniman korpus koji danas ima preko stotinu slika, skulptura, fotografija, grafičkih mapa raznih tehnika i medija, te je svojevrsna kronologija izložbenog djelovanja Galerije.
Zbirka obuhvaća domaće i inozemne umjetnike, pretežno autora iz prošlog stoljeća, poput Slavka Šohaja, Ferdinanda Kulmera, Maksimilijana Vanke, Vanje Radauša, Ivana Meštrovića, Ivana Picelja, Petra Barišića, Kažimira Hraste, Željka Senečića.
„Ova izložba bit će prvo samostalno predstavljanje javnosti Zbirke koja raste zajedno s Galerijom već preko četrdeset godina. U kontekstu života umjetničkog djela u muzejsko-galerijskoj zbirci nastoji se podsjetiti na umjetnike koji su svojim djelovanjem obilježili našu nedavnu prošlost”, ističu iz Klovićevih dvora.
vezane vijesti
U okviru ciklusa „Moderni klasici“, od 1. listopada do 15. studenog, Galerija nastavlja predstavljati istaknute hrvatske umjetnike - nakon Nives Kavurić Kurtović, Mersada Berbera, Nevenke Arbanas, Vaska Lipovca, Josipa Botterija Dinija, Mire Vuce i drugih slijedi prva cjelovita retrospektivna izložba ugledne hrvatske grafičarke Nade Žiljak.
Umjetnica, rođena 1944. godine u Zagrebu u umjetničkoj obitelji Kinert, od malena je uz oca, slikara i profesora ALU Alberta Kinerta gajila specifičnu slikarsku imaginaciju i morfologiju, 1967. je diplomirala na Grafičkom odjelu te je 1970. specijalizirala ilustraciju.
Tijekom skoro 60 godina na likovnoj sceni ostvarila je tehnički i likovno raznolik opus, od ilustracije, grafike i ulja na platnu do InfraredArt slikarstva, u rasponu od biblijskih motiva, životinja, prirode i pejzaža, uz ljudski lik i njegovu intimu kao središnje preokupacije.
Izlagala je na brojnim samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu, njezin su rad popratile monografije Đure Vanđure, Branke Hlevnjak i Dore Kinert Bučan, a svakodnevno slika i danas.
U studenom se otvara dugoočekivana izložba praške faze Vlahe Bukovca
Od 12. studenog 2026. do 14. ožujka 2027. otvara se posljednja i dugoočekivana izložba o praškoj fazi Vlahe Bukovca, nakon prve i druge izložbe iz ciklusa „Vlaho Bukovac u Europi“, podijeljenog na tri glavne faze određene mjestima Bukovčeva boravka i života: u Parizu, Zagrebu i Pragu. Prve dvije bile su 2018. „Vlaho Bukovac – pariško razdoblje 1877. – 1893.” te četiri godine kasnije „Korijeni i krila, Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču, 1893. – 1903.”.
„Obrada Bukovčeva opusa apostrofirala je važnost konteksta u kojem se odvija Bukovčevo stvaralaštvo, značaj sredine, miljea u kojem se kretao, društveno-političkih prilika o kojima je često umjetnost ovisila, ali i međusobnih utjecaja likovnih umjetnika, književnika, pjesnika, kao i drugih osoba iz ondašnjeg društveno-političkoga javnoga života”, napominje se u najavi.
U suradnji s češkom povjesničarkom umjetnosti Vjerom Borozan, koja se u svojoj doktorskoj disertaciji bavila Bukovčevim djelovanjem i utjecajem u Pragu, praška će se dvadesetogodišnja faza sagledati s pozicije češke povijesti umjetnosti, a njegovo nepostojanje u današnjoj likovnoj etimologiji Praga s početka stoljeća pokušat će se na neki način ispraviti.
„To je duhovno najintrigantnija faza u kojoj nastaju slike sasvim izvan dotadašnjega Bukovčeva opusa kao što su 'Fantazija' i 'Ormar buduće slave', čija nam je sudbina danas nepoznata. Bit će izložena, dakako, brojna ostvarenja Bukovčeva praškog opusa od kojih je znatna količina potpuno nepoznata javnosti”, ističe se u najavi.
Iz Klovićevih dvora kao još jednu pravu likovnu senzaciju, čijim će otvorenjem zaključiti godinu, najavljuju prvi retrospektivni pregled mladog, ali već međunarodno afirmiranog umjetnika, kipara Nikole Vudraga, od 15. prosinca 2026. do 28. veljače 2027.
Rođen 1989. u Varaždinu, autor je mnogih javnih skulptura, poprsja i portreta, modela hrvatskih nacionalnih optjecajnih i prigodnih kovanica. Od 2005. izlagao je na šezdesetak grupnih i samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, a međunarodnu pozornost privukao je djelom „Željezna djeva“ (Iron maiden) koja je 2023. na dobrotvornoj aukciji u Varšavi prodana za 712.000 eura, čime je postigao rekordnu cijenu za hrvatsku umjetninu.
Dodatno se afirmirao na izložbama u Parizu, New Yorku, Varšavi, Dubaiju, na Biennalu umjetnosti na Malti kao i na Venecijanskom biennalu 2024. godine.
„Svestran je umjetnik, jednako upečatljiv u maloj i velikoj formi, u reljefu, minijaturi ili monumentalnoj skulpturi, a izložba u Galeriji Klovićevi dvori pružit će jedinstven uvid u njegovo dosadašnje stvaralaštvo te prezentirati njegov najnoviji rad. Uz inovativan produkcijski pristup bit će to zasigurno izložba osobito zanimljiva mlađoj generaciji”, napominje se.
Uz izložbene programe Galerija Klovićevi dvori tradicionalno će i u novoj sezoni prirediti niz predavanja, tribina, dječjih likovnih radionica.
