UVIJEK AKTUALNI

Ovi politički performansi obilježili su modernu hrvatsku povijest

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 24.10.2017 11:28
  • Objavljeno 24.10.2017 u 10:15
'Šetnja kao lady Godiva', Vlasta Delimar, 2001., Zagreb

'Šetnja kao lady Godiva', Vlasta Delimar, 2001., Zagreb

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Udruga Domino

Bičevanje slobode u centru Zagreba, glumljenje ubojice, prisvajanje 'Zeke i potočića' te čin ostavke bivšeg premijera RH Ive Sanadera neki su od performansa koje pod kapom 'političkog' okuplja riječka izložba, prikazujući ono što je obilježilo hrvatsku stvarnost unazad 15 godina

Izložba 'Izbor političkih performansa autora iz Hrvatske od 2000. do danas' otvara se 26. listopada u Rijeci, u Omladinskom kulturnom centru Palach, a ideja je umjetničkog direktora udruge Domino, Zvonimira Dobrovića, koji je, kako kaže, kroz primjere iz nedavne političke i umjetničke povijesti htio potaknuti na šire razmišljanje o političnosti performansa.

S njih 14, koliko ih predstavlja izložba, Dobrović je napravio tek uži izbor. Projekt je, kaže, dio većeg istraživanja koje bi trebalo završiti i mnogo većom izložbom te knjigom.

'Za ovaj segment važno mi je bilo obuhvatiti neke individualne i kolektivne performanse koji su u određenom momentu bili reakcija na neke društvene neuralgične točke, koje su i dalje prisutne', kaže Dobrović, dodajući kako mu je bilo bitno i poigrati se samom idejom performansa i time što znači biti (i) nesvjesni sudionik političkog performansa koji nekad nastaje i nenamjerno.

Presjek karijere Vlaste Delimar

Autor: Kanal RI

Šetnja kao lady Godiva, Vlasta Delimar, Zagreb, 2001.

Prema srednjovjekovnoj legendi, lady Godiva narod je od nametnutog poreza spasila golim jahanjem, a Vlasta Delimar 2001. gola je jahala centrom Zagreba kako bi podsjetila na odgovornost svakog pojedinca u društvu, osobito u smislu hrabrog djelovanja, rasterećenog od konvencija i moralnih ograničenja. Umjetnicu, koja je od 1996. tražila dozvolu za izvođenje performansa, prilikom njegova izvođenja 2001. policija je pritvorila i kaznila za građanski neposluh.

KroaTisch - EU Freundschaft, Željko Zorica Šiš, Zagreb, 2013.

Kontrolirani hepening uz audio-video-jestivu instalaciju 'KroaTisch - EU Freundschaft', odnosno banket pretjerivanja, posljednji je koji je pokojni Željko Zorica Šiš izveo na zagrebačkom Trgu Francuske Republike u noći ulaska Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. Posjetitelji su bili slobodni intervenirati u instalaciju koja je, među ostalim, uključivala 140 drvenih križeva, hrpu političkih floskula te, dakako, jelo i piće na velikoj bini s ogromnom hrvatskom zastavom.

'KroaTisch - EU Freundschaft', Željko Zorica Šiš, 2013., Zagreb

'KroaTisch - EU Freundschaft', Željko Zorica Šiš, 2013., Zagreb

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Picasa

Volim Zagreb, Slaven Tolj, Zagreb, 2008.

Tomislav Gotovac se 1981. pod geslom 'Volim Zagreb' gol prošetao Ilicom do Trga Republike, a Slaven Tolj 2008., nakon atentata na Ivu Pukanića u Staroj Vlaškoj 23. listopada, gradom se šetao s motorističkom kacigom na glavi, glumeći ubojicu. Namjera je bila, kako je rekao, staviti se u ulogu negativca, a reakcije su skoro pa izostale. '(S)amo je jedna žena kada sam prolazio u blizini Mesićeva stana u Ilici pokušala alarmirati tamošnje policajce, no oni se nisu obazirali', rekao je Tolj 2008.

'Volim Zagreb', Slaven Tolj, 2008. Zagreb

'Volim Zagreb', Slaven Tolj, 2008. Zagreb

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: marko fortunatovic/ croatia

Slaven Tolj: Volim Zagreb. Photo by: Marko Ercegović

Zeko i potočić, Ina Sladić, Zagreb, 2015.

Rad je izveden na Cvjetnom trgu u Zagrebu kao dio predizbornog skupa desničarske inicijative 'DNO – desnica novih obećanja'. Ina Sladić u njemu je u uniformi nalik ustaškoj mahala hrvatskom zastavom i pjevala uspavanku 'Zeko i potočić', pokušavajući 'prizvati hrvatski san na oči naroda koji najradije gleda unazad, u stoljeće sedmo'.

'Zeko i potočić', Ina Sladić, 2015., Zagreb

'Zeko i potočić', Ina Sladić, 2015., Zagreb

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Darko Vaupotic

  • +12
  • +9

Performans predizbornog skupa inicijative DNO – desnica novih obećanja

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Crno sunce, Kulturnjaci, Zagreb, 2016.

Inicijativa kulturnih radnica i radnika, djelatnika i djelatnica iz područja društveno-humanističkih i društvenih znanosti, osnovana povodom izbora Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture, Kulturnjaci 2016, na datum osnivanja Nezavisne države Hrvatske, 10. travnja, crnim platnom prekrila je Kožarićevu skulpturu 'Prizemljeno sunce' u Bogovićevoj, kao metaforu za pomrčinu svijesti i savjesti društva, mrak koji se nadvija nad kulturu, te zbog atmosfere reustašizacije društva i povijesnog revizionizma.

'Crno sunce', Kulturnjaci 2016, Zagreb, 2016.

'Crno sunce', Kulturnjaci 2016, Zagreb, 2016.

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Udruga Domino

O lijepa, o draga, o slatka slobodo!, Bruno Isaković, Zagreb, 2016.

Performansi Brune Isakovića 'O lijepa, o draga, o slatka slobodo!' u Zagrebu, na Trgu kralja Tomislava, u MSU i na Cvjetnom trgu, nastali su kao reakcija na politički diskurs bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, kao i na političke odluke koje su utjecale na slobodu govora i nezavisnih medija. Isaković je misli istaknutih umjetnika i umjetnica o slobodi bičem umočenim u crnu boju na Trgu kralja Tomislava udarao sve dok nisu nestale u crnilu, a zatim je u MSU samoga sebe mučio dugotrajnim čitanjem Hasanbegovićevih tekstova i izjava.

'O lijepa, o draga, o slatka slobodo!'

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Duchampovi svjedoci, Milijana Babić, Zagreb, 2009.

U stilu Jehovinih svjedoka, 'Duchampovi svjedoci' propovijedaju suvremenu umjetnost i šire glas svog proroka, Marcela Duchampa. Ljudima po ulicama nude brošuru 'Probudite se', napisanu jednostavnim rječnikom, edukativnu, sa sljedećim poglavljima: 'Tko su Duchampovi svjedoci?', 'Tko je Marcel Duchamp?', 'Što je suvremena umjetnost?', 'Kratka povijest Duchampovih svjedoka', 'Duchampovi svjedoci danas', 'Slikovnica Duchampovih svjedoka', 'Česta pitanja zainteresiranih osoba o našoj sekti' i 'Pozivamo vas'.

'Duchampovi svjedoci', Milijana Babić, 2009., Zagreb

'Duchampovi svjedoci', Milijana Babić, 2009., Zagreb

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: darko vaupotic

Superrevolucija, Marko Marković, Split, 2007.

U akciji 'Superrevolucija' Marko Marković je na splitskoj Rivi režirao sakupljanje plastičnih boca za reciklažu. Time je tu svakodnevnu sliku, koja pokazuje dramatične ekonomske i socijalne podjele u Hrvatskoj, umjetnik pretvorio u masovni fenomen, potenciravši njezinu vidljivost.

'Superrevolucija', Marko Marković, 2007., Split

'Superrevolucija', Marko Marković, 2007., Split

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Udruga Domino

Hrvatska narodna predaja, Selma Banich, Zagreb, 2010.

'Pozivam vas da me dođete bodriti da izdržim, da ne odustanem, da dostojanstveno istrajem do kraja radnog vremena s dignutim rukama visoko u zrak', napisala je Selma Banich povodom svog performansa 'Hrvatska narodna predaja' u Zagrebu 30. rujna od 11 do 16 sati. U Zadru je satima tako stajala na Narodnom trgu, upućujući (i) na sveopću političku apatiju hrvatskih građana.

'Hrvatska narodna predaja', Selma Banich, Zagreb, 2010.

'Hrvatska narodna predaja', Selma Banich, Zagreb, 2010.

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Udruga Domino

Djevojački zbor Dubrovnik, Kata Mijatović, Dubrovnik, 2014.

U performansu Kate Mijatović, 'Djevojački zbor Dubrovnik', izvedenim 13. kolovoza 2014., vrištanje mladih dubrovačkih djevojaka služilo je kao neka vrsta energetskog čišćenja prostora, potvrđivanje života Dubrovnika, buđenje, usredotočenost na ovdje i sada, ali i krik pobune, nepristajanja.

'Djevojački zbor Dubrovnik', Kata Mijatović, Dubrovnik, 2014.

'Djevojački zbor Dubrovnik', Kata Mijatović, Dubrovnik, 2014.

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Udruga Domino

Javno čitanje 'Strategije grada Splita 2015.-2025., Ante Kuštre, Split, 2015.

Punih osam sati trajalo je javno čitanje 254 stranice Strategije kulture Splita 2015.-2025., performans splitskog umjetnika Ante Kuštre u amfiteatru Doma mladih / MKC u Splitu, a služilo je kao kritički odgovor na nečitljivu, netransparentnu i opasno koncipiranu Strategiju kulture, kao podloge za kandidaturu Splita za EPK 2020.

'Čitanje strategije', Ante Kuštre, Split, 2015.

'Čitanje strategije', Ante Kuštre, Split, 2015.

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Udruga Domino

Deklaracija o zajedničkom jeziku, organizacije i pojedinci uključeni u projekt Jezici i nacionalizmi, Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora, 2016./17.

Kao rezultat sastanaka organizacija i pojedinaca u sklopu projekta Jezici i nacionalizmi 2016. i 2017., u Hrvatskoj je Deklaracija o zajedničkom jeziku objavljena krajem ožujka 2017. Prema njoj, jezici Bošnjaka, Crnogoraca, Hrvata i Srba smatraju se zajedničkim standardnim jezikom policentričnog tipa, kakvi su i njemački, engleski, arapski, francuski, španjolski i portugalski. Ovo je, kaže Dobrović, odličan primjer jednostavnog performansa koji je jednim svojim elementom u nazivu pobjegao od te prvotne jednostavnosti.

'Naime zanimljiva je tu bila upotreba riječi 'deklaracija' u imenu jer namjerno korištenje značenjima nabijene riječi deklaracija, da bi se reklo nešto o jeziku, jest ono što je bilo intrigantno. Klasičan primjer odnosa forme i sadržaja. I to u nečemu što se odnosi na jezik. S te strane zapravo genijalno', objašnjava Dobrović.

Prosvjed protiv festivala Queer Zagreb, Crkva cjelovitog evanđelja, Zagreb, 2004.

Sljedbenici Crkve cjelovitog evanđelja u travnju 2004. na nekoliko su zagrebačkih lokacija prosvjedovali protiv održavanja međunarodnog kulturnog festivala Queer Zagreb FM (filmandmusic) jer 'potiče i promovira homoseksualnost u hrvatskom društvu'. Dobrović za uključivanje ovoga primjera kaže kako su ga sami organizatori Queer Zagreba proglasili performansom. 'Time su foucaultovski obrnuli poziciju moći na samom početku svog djelovanja u odnosu na one koji su bili protiv samog održavanja festivala', objašnjava Dobrović.

Prosvjed protiv Queer Zagreb festivala, Crkva cjelovitog evanđelja, Zagreb, 2004.

Prosvjed protiv Queer Zagreb festivala, Crkva cjelovitog evanđelja, Zagreb, 2004.

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Udruga Domino

Ostavka na mjesto predsjednika Vlade RH, Ivo Sanader, Zagreb, 2009.

'Zbog osobnih razloga dajem ostavku na mjesto premijera i predsjednika stranke. Neću se kandidirati za predsjednika RH i povlačim se iz politike', objavio je Ivo Sanader na izvanrednoj press konferenciji 1. srpnja 2009., koju organizatori izložbe navode kao jedan od većih, a možda i najpoznatiji politički performans u modernoj hrvatskoj povijesti.

'I dalje nisam posve siguran koja forma bi najbolje odgovarala ovoj izvedbi bivšeg premijera jer je bilo tu i elemenata drame, tragedije, komedije, ali ako sagledavamo kroz prizmu performansa - nazirala se tu i estetika šoka i estetika boli. S te strane je u umjetničkom smislu ovaj performans pomalo zastario, ali njegova aktualnost je nadišla slab umjetnički doseg same izvedbe', zaključuje Zvonimir Dobrović.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!