„Homerovi epovi, tragedije Eshila, Euripida i Sofokla, poezija Sapfe i Pindara te filozofija Sokrata, Platona i Aristotela nastali su prije više od 2000 godina, no prati nas od školskih klupa do psihoterapijskog kauča. Ipak, zahvaljujući velikom uspjehu „Odiseje“ Christophera Nolana posljednjih je mjeseci dobila pažnju kakvu od šire javnosti dugo nije imala”, napominje se u najavi.

Prikazat će se 15 filmova u tri cjeline, od kojih je prva posvećena adaptacijama velikih tragedija – dramskih formi o nerazrješivim etičkim sukobima pojedinca i zajednice, slobodne volje i sudbine, koje su filmaši koristili kao matricu za istraživanje paradoksa vlastitog vremena.

Tu su uvršteni filmovi „Orfej“ Jeana Cocteaua, „Kralj Edip“ Piera Paola Pasolinija, „Medeja“ Larsa von Triera, „Ifigenija“ Michaela Cacoyannisa i „Elektra, ljubavi moja“ Miklósa Jancsa.

Druga cjelina posvećena je lutanjima i pustolovinama, nekad doslovnim, a češće metaforičnima, koje su slamale i stvarale junake. Na rasporedu su filmovi „Prezir“ Jean-Luca Godarda i „Odisejev pogled“ Thea Angelopoulosa, zatim „Nostos: Povratak“ Franca Paviolija, „Orfej i Euridika“ Istvána Gaála i „Sudar titana“ Desmonda Davisa.

Treća cjelina posvećena je prepričavanju, tj. filmovima čiji autori koriste elemente mitova u novim konstelacijama i interpretacijama. Među njima su „Prometej s otoka Viševice“ Vatroslava Mimice, „Ubojstvo svetog jelena“ Yorgosa Lanthimosa, „Svjetionik“ Roberta Eggersa, „Tko je ovdje lud?“ Joela i Ethana Coena i „Himera“ Alice Rohrwacher.

Iz Kinoteke kažu kako se odabrani filmovi razlikuju senzibilitetom, stilom i žanrom, ali svaki predstavlja autorski osebujan i režijski inovativan doprinos dijalogu s antičkom tradicijom, a baš kao i klasici na koje se nadovezuju, pozivaju nas da se zapitamo o nasljeđu koje ostavljamo sljedećim generacijama, posebice onima tisućama godina udaljenima od nas.

Svi filmovi prikazuju se u novim restauracijama, neki i prvi put na velikome platnu.