Susan George rođena je 1934. godine u SAD-u, no svoju je karijeru napravila u Francuskoj (gdje ju je odvela ljubav prema suprugu Charles-Henryju Georgeu), pa kasnije i diljem svijeta baveći se temama poput odnosa prema Trećem svijetu, ulozi duga u stvaranju socijalnih problema te ostvarivanju boljeg razvoja zaostalih područja. Istovremeno je oštru kritiku upućivala institucijama poput MMF-a i Svjetske banke, kojima zamjera podržavanje neoliberalne ekonomske doktrine. George je autorica brojnih knjiga koje, između ostaloga, pokrivaju teme poput uzroka gladi u svijetu, ali i nude pronicljivu analizu o tome kako je religijska desnica utjecala na američku ekonomsku politiku.

Sada je Susan George ponajviše angažirana na organizaciji Altersummita, zbog čega dolazi i na Subversive Festival u Zagreb, gdje će se susresti s predstavnicima brojnih sindikalnih i aktivističkih organizacija iz regije. Sve to je dio priprema za veliki Altersummit u Steni na ljeto, na kojem će se ponuditi drugačiji put izlaska iz krize, s više socijalne osjetljivosti i pravde.

George je postala aktivistkinja u mladosti, zbog američke invazije na Vijetnam i francuskog rata u Alžiru, dok se danas najviše bavi velikom krizom u Europi. Na Subversiveu će George biti dio panela koji u nedjelju, 12. svibnja, otvara diskusijski dio ove manifestacije. Na temu 'Europske utopijske snage' raspravljat će grčki ekonomist Yanis Varoufakis, talijanski marksistički teoretičar Franco B. Bifo i Susan George, a moderator će biti Igor Štiks.

Što je zapravo Altersummit i koje ciljeve treba ostvariti?

Altersummit je nastao na osnovu truda 140 organizacija diljem Europe, koje se okupljaju zajedno. Mi smo sindikati, socijalni pokreti, istraživačke organizacije, nevladine organizacije, a svi zajedno smo prepoznali da Europu ne možemo promijeniti ako idemo zemlju po zemlju. Bez obzira na to koliko narodni pokret bio jak u, primjerice, Španjolskoj i Portugalu ili u Grčkoj i Irskoj, oni nažalost nemaju utjecaja na mijenjanje konkretne politike. Nadamo se da ćemo zajedničkim djelovanjem i platformom imati veću šansu. Subversive Forum je, pak, ključni dio Altersummita, napose jer će okupiti predstavnike mnogih organizacija iz istočne i srednje Europe za koje prethodno nismo ni znali da postoje.

Mnogo ste se tijekom karijere bavili utjecajem deficita na društveni kontekst. Koja je uloga duga danas u europskoj politici? Ponekad se čini da se aktualna kriza koristi za transformaciju Unije na jedan nedemokratski način...

Da, apsolutno! Europski problem s deficitom danas skoro pa isključivo je rezultat politike europskih vlada da spašavaju banke pod svaku cijenu. Propast biznisa koju je izazvala kriza je dovela do masovne nezaposlenosti, što je situacija u kojoj vlada mora kompenzirati taj gubitak. S druge strane, porezne oaze i dalje postoje, a najbogatiji u našim društvima ne plaćaju odgovarajuće poreze. Dakle, jednostavna formula: viši troškovi + manje prihoda = dug. Troika – dakle Europska komisija, Europska centralna banka i Međunarodni monetarni fond – inzistira da se veliki dug i državni deficiti mogu srediti odmah kroz rigorozne mjere štednje. Ljudi koji nemaju nikakve odgovornosti za nastanak krize sada plaćaju dvostruko – jednom da se spašavaju banke, a drugi put kroz masovnu nezaposlenost i duboke rezove u socijali i javnim službama. Ukratko, danas se u Europi kažnjava nevine, a nagrađuje krivce. Ako to nije nedemokratski, onda ne znam što jest!

Rođeni ste u SAD-u, no živite desetljećima u Francuskoj. Kakva je razlika između Amerike u kojoj ste rođeni i ove današnje?

Nemam više mnogo kontakata s SAD-om, no svima je poznato da je riječ o zemlji s najvećom nejednakošću prihoda na svijetu, koja se zalaže za neoliberalnu politiku zbog koje smo i upali u sadašnju krizu. Što se antiameričkog stava u Europi tiče, treba uvijek razlikovati između naroda i političke elite i njihovih poteza.

Je li bolje za malu zemlju poput Hrvatske postati članica EU? Postoji li alternativa, s obzirom na to da se od političara često može čuti da nema druge?

Prije deset, pa čak i pet godina, rekla bih da je bolje ući u EU. Sada se pitam kakve prednosti bismo mogli dobiti od toga uopće? Imamo na čelu EU najneoliberalniju i nedemokratskiju Komisiju u povijesti. Ako se hrvatsko državno vodstvo ne odluči na pridruživanje koaliciji koja želi istinsku reformu EU, ne vidim što Unija može dobiti od Hrvatske niti Hrvatska od Unije. Trebate biti vrlo oprezni.

Dugo već s lijevih pozicija kritizirate neoliberalnu ekonomsku politiku i način na koji funkcioniraju odnosi u svijetu. Osjećate li se ponekad uzaludno, što vas potiče da se nastavite boriti za nešto bolje i drugačije?

Jedan prijatelj je uvijek govorio – a što drugo imam raditi. Ozbiljno govoreći, sigurna sam da povijest ljudske emancipacije nije završena. Arapsko proljeće i drugi narodni pokreti su pokazali to, iako postoje i antidemokratski pokreti koji rastu diljem Europe. U prijelomnom smo trenutku europske povijesti, a dužnost je Europljana koji zagovaraju vrijednosti prosvjetiteljstva da ustanu i izraze svoj stav. Sada baš nije trenutak za mirovinu ili odustajanje!

Nastupate na otvaranju Subversive Foruma u Zagrebu, o čemu planirate najviše govoriti?

Vidjet ćemo kako će se razvijati panel, dođite pa ćete saznati što ću reći.