SLUČAJ MUO

Dugogodišnja nebriga za staru zagrebačku jezgru s potresom je došla na svoje. Što sada - hoće li se rupe samo pokrpati ili se ide u temeljitu obnovu?

  • Autor: Nina Ožegović
  • Zadnja izmjena 30.03.2020 07:19
  • Objavljeno 28.03.2020 u 15:20
Jedan od najoštećenijih u razornom potresu, zagrebački Muzej za umjetnost i obrt

Jedan od najoštećenijih u razornom potresu, zagrebački Muzej za umjetnost i obrt

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/Pixsell/MUO

Razorena krovišta, napukli zidovi, srušene grede i devastirani eksponati – današnja je slika zagrebačkih kulturnih ustanova u staroj gradskoj jezgri. Kako i na koji način te s kojim novcem obnavljati zgrade kulturnih institucija, koje su najviše stradale u razornom potresu, jedno je od najvažnijih pitanja koje ovih dana postavljaju ravnatelji i djelatnici tih kuća.

Na pitanje - temeljita obnova, ili krpanje rupa - zasad nema odgovora, još traju izvidi i zbrajaju se oštećenja. Kako namaknuti novac također je nepoznanica. Međutim, sve je jasnije da je potres ukazao na dugogodišnju nebrigu Grada Zagreba za staru gradsku jezgru u kojoj su se samo radili kozmetički zahvati, a nije bilo konstrukcijske sanacije niti su se rješavali ozbiljni problemi s krovištima, statikom i instalacijama.

O planu sanacije štete i obnovi velebne zgrade Muzeja za umjetnost i obrt, jedne od najoštećenijih u razornom potresu, razgovarali smo s Miroslavom Gašparovićem, ravnateljem tog muzeja, a pitanja smo postavili i nadležnim institucijama – Ministarstvu kulture RH te Gradu Zagrebu.

'U Muzeju za umjetnost i obrt počela je evakuacija najugroženijih područja, a zatim slijedi dodatno učvršćivanje udaljenih oštećenih zona te otkopavanje, tj. čišćenje otprilike 60 metara šute na drugom katu. Paralelno s time trebale bi se barem provizorno začepiti tri ogromne rupe na krovu zgrade. Istodobno će se napraviti ozbiljne analize zgrade, a zatim kreće snimanje zgrade što će poslužiti kao podloga za izradu projekta buduće obnove muzeja', kaže Gašparović koji nam je priznao da ga je havarija Muzeja u kojem radi više od 25 godina emotivno jako pogodila.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Muzej za umjetnost i obrt

Po njegovom mišljenju šteta na zgradi muzeja vrlo je ozbiljna, ali nije katastrofična. Urušen je dio krovišta, stradali su drugi i treći kat Muzeja i restauratorske radionice, a ako sve padne još jedan kat niže može nastati totalna katastrofa. S glavnog pročelja urušio se dio plastike, a zabat na glavnom ulazu pomaknuo se deset do petnaest posto u odnosu na vertikalu, tako da se u MUO ne ulazi na glavni nego na službeni ulaz. Oštećeni su i brojni eksponati u stalnom postavu, primjerice kolekcija satova, no kako ističe Gašparović prava šteta na predmetima znat će se tek nakon što se evakuiraju svi eksponati.

Na pitanje zna li se već plan obnove, odnosno, hoće li se samo parcijalno krpati oštećenja, ili slijedi kompletna obnova te reprezentativne historicističke zgrade, koju je projektirao arhitekt Hermann Bollé, Gašparović je odgovorio da je zgrada MUO stara 130 godina i da je vrijeme, bez obzira na potres, učinilo svoje.

Gašparović: Kompletna obnova MUO mogla bi stajati nekoliko desetaka milijuna eura

'Parcijalna obnova zgrade Muzeja je gubitak novca. Imamo samo dva izbora: zgradu temeljito srušiti i na tom prostoru napraviti parkiralište, ili krenuti u temeljitu obnovu, kao što su učinile mnoge europske zemlje. Slovenci su svoju Narodnu galeriju u Ljubljani prvo očistili do cigle, a zatim su je kompletno adaptirali i prilagodili najsuvremenijim muzejskim standardima. Mi možemo sanirati najugroženije dijelove mekim krpanjem, što bi omogućilo korištenje određenih prostora, ali to nije dovoljno', istaknuo je ravnatelj muzeja.

Otklanjanje posljedica bit će dug i skup proces. Gašparović procjenjuje da bi kompletna obnova MUO mogla stajati nekoliko desetaka milijuna eura. 'Obnova zgrade praškog Muzeja primijenjene umjetnosti, koja je duplo manja od našeg Muzeja, stajala je između 15 i 20 milijuna eura', kaže dodajući da očekuje da će uz pomoć Grada Zagreba, Ministarstva kulture, UNESCO-a i drugih međunarodnih institucija uspjeti prikupiti novac za sanaciju štete i adaptaciju zgrade.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Muzej za umjetnost i obrt

Zgrada MUO, kaže, solidno je izgrađena po ondašnjim standardima, no kako nije temeljitije obnavljana od svog otvorenja godinama je sve više propadala. Zadnjih tridesetak godina također se nije učinio niti jedan ozbiljniji zahvat na zgradi tako da je potres samo ubrzao njezinu devastaciju i ukazao na nužnost njezine obnove. 'Godinama sam govorio o potrebi temeljite obnove Muzeja, međutim, o tome ne odlučuje ravnatelj. To je političko pitanje i o tome se odluke donose na višim instancama. To vrijedi za sve zgrade u središtu Zagreba, to je redovno stanje u Hrvatskoj', zaključuje ravnatelj MUO-a.

Problem za koji Grad Zagreb nema sluha

Potres je također ukazao na loše stanje ostalih kulturnih, obrazovnih i zdravstvenih građevina u staroj gradskoj jezgri, koje su najviše stradale u potresu. Građevinski stručnjaci i statičari godinama su upozoravali na loše stanje zgrada u središtu Zagreba, međutim, gradska uprava nije imala sluha za taj problem. Umjesto da se pozabavi konstruktivnom sanacijom zgrada bavila se postavljanjem besmislenih stupića na ulice, obnavljanjem fasada i gradnjom skupih fontana i spomenika. Struka je također upozoravala na opasnost od potresa u Zagrebu, izrađene su brojne studije i istraživanja, no njihovi rezultati nisu integrirani niti u zakone niti u javni prostor.

Gašparović je već razgovarao sa svim nadležnim službama, od pročelnice Gradskog ureda za kulturu Milane Vuković Runjić i pročelnika Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Stjepana Tutiša do ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, koji su shvatili, kako kaže, ozbiljnost situacije i žele krenuti u obnovu ne samo Muzeja za umjetnost i obrt nego i cijelog središta Zagreba. 'No, ponavljam, odluke o tako velikim zahvatima donose se negdje drugdje - politika je uvijek iznad svega', ističe Gašparović.

Napominje da je MUO jedan od najvećih muzeja u Hrvatskoj. U toj reprezentativnoj palači čuva se više od sto tisuća predmeta u vrlo specifičnim zbirkama, od skulptura i satova do namještaja u rasponu od 14. do 21. stoljeća. Uz to u muzejskoj knjižnici pohranjeno je više od 65 tisuća svezaka knjiga i časopisa. No Muzej nema dovoljno prostora za njihovu pohranu. 'Mi godinama tražimo nekoliko tisuća četvornih metara za normalno funkcioniranje, međutim, nitko se nije obazirao na naše apele', naglasio je Gašparović. U tom kontekstu razgovaralo se prije šest, sedam godina i o preseljenju Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, koja je smještena u desnom krilu Bolleove palače, na neku drugu lokaciju, no onda se odustalo od te ideje. Treba li školu preseliti i taj prostor predati MUO? Ili bi možda bilo jednostavnije i jeftinije izgraditi novu zgradu, recimo u Novom Zagrebu?

'Mislim da ovu prekrasnu zgradu, najveću na Trgu Republike, koja je jedan od identifikatora Zagreba i koja svojim velebnim pročeljem upotpunjuje scenografiju trga, svakako treba obnoviti. Oko toga ne bi smjelo biti nikakvog spora. Mislim da MUO treba ostati na ovom mjestu u središtu grada i da moramo pokušati pronaći rješenje u suradnji sa Školom primijenjene umjetnosti, koja također nema dovoljno prostora za rad kao ni MUO', istaknuo je Gašparović.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Muzej za umjetnost i obrt

Svjestan manjka prostora u zagrebačkim muzejima muzejski savjetnik Muzeja suvremene umjetnosti Tihomir Milovac predložio je prije nepune tri godine, kao gradski zastupnik, gradnju tehnološki suvremenog i sigurnog depoa muzejske građe za sve zagrebačke i državne muzeje i donacije gradu u koju bi se smjestile njihove zbirke. 'Svi ravnatelji muzeja podržali su inicijativu, gradski Ured za kulturu započeo je s razradom projekta, predložena je i lokacija, međutim gradska uprava nije do sada povukla niti jedan važan potez iz kojeg bi se vidjela pozitivna perspektiva', kazao je Milovac, istaknuvši da je sada valjda jasno da je to jedno od ključnih pitanja koje grad mora hitno riješiti ukoliko želi odgovorno upravljati zagrebačkom i nacionalnom muzejskom baštinom.

Ministarstvo: Počeli smo prvu preliminarnu evidenciju šteta

Pitali smo nadležne zna li se već hoće li se Muzej za umjetnost i obrt krpati ili će se ići u kompletnu obnovu? Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek skrenula je pažnju i na ostale gradske i državne muzeje, zatim Državni arhiv, te crkve, koji su također pretrpjeli teška oštećenja, te napomenula da je Ministarstvo kulture u suradnji sa zagrebačkim Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode započelo s prvom preliminarnom evidencijom šteta. 'Pregledom zgrade MUO utvrđeno je da su najveća oštećenja nastala na južnom krilu zgrade na pokrovu, krovištu i svodnoj konstrukciji koja je djelomično urušena, a utvrđeno je i oštećenje nosive konstrukcije zgrade. Predviđa se izrada cjelovite projektne dokumentacije koja će odrediti način i opseg sanacije štete od potresa', kazala je ministrica kulture.

  • +12
  • +9

Oštećenja u Muzeju za umjetnost i obrt

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Muzej za umjetnost i obrt

Napomenula je da su predstavnici Ministarstva i Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode dogovorili žurne radnje na kulturnim dobrima oštećenim potresom i utvrdili metodologiju postupanja. Istodobno se započelo i s prikupljanjem prvih izvješća o oštećenjima građevina kao i oštećenjima kulturne baštine koja se u njima nalazi. 'Ministarstvo kulture sigurno će biti i financijski uključeno u projekt obnove oštećene kulturne baštine na području koje je zahvaćenom potresom', istaknula je ministrica Nina Obuljen Koržinek.

Pitanje o adaptaciji Muzeja za umjetnost i obrt uputili smo i Gradskom uredu za kulturu, no odgovor do sada nismo dobili.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!