POREZNA REFORMA

Dioklecijan je fiskalizirao još u 3. stoljeću

  • Autor: Leo Nikolić
  • Zadnja izmjena 21.02.2014 15:44
  • Objavljeno 21.02.2014 u 14:18
SFINGA PERISTIL

SFINGA PERISTIL

Izvor: tportal.hr / Autor: Leo Nikolić

O povijesti odnosa rimskog imperatora Dioklecijana i Egipta te o egipatskim umjetničkim utjecajima u njegovoj splitskoj palači, zanimljivo predavanje u Splitu je održao Joško Belamarić, ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti

Vrlo posjećeno predavanje održano je na Ekonomskom fakultetu, što je zapravo bio logičan odabir s obzirom na akcente Belamarićeva opsežnog izlaganja. Govoreći o Dioklecijanovoj egipatskoj vojnoj kampanji koja je potrajala pune tri godine, doznali smo da je nakon toga počela velika porezna reforma u Rimskom Carstvu.

Ključni utjecaj na te dalekosežne ekonomske odluke je imalo njegovo bliže i detaljnije upoznavanje s efikasnim egipatskim birokratskim aparatom. Egipat koji je postao dio Rimskog Carstva još u prvom stoljeću uvijek je imao poseban status u tom imperiju i imao osobitu važnost za Rim. Nije bio provincija kao Judeja, Dalmacija ili Antiohija, već je bio pod direktnom upravom Rima.

Razlog je vrlo jednostavan, Egipat je bio strateška rimska žitnica i poznati rimski socijalni koncept pod nazivom 'kruha i igara', prvenstveno oslonjen na urod žitarica u dolini rijeke Nil. Car Dioklecijan zbog toga je posebnu pažnju posvetio pacifikaciji tog prostora u kojem su na burnom koncu trećeg stoljeća svoju vladu nametnula dva samozvana uzurpatora koji su se proglasili vladarima Egipta. Ono što je izazvalo direktnu reakciju cara je bila činjenica da su oni počeli kovati i svoj novac.

Dioklecijan je svoju kampanju počeo na jugu Egipta i pacificirao taj prostor podignuvši niz utvrda (castruma). Na kraju je opsjedao Aleksandriju koja je pokleknula nakon punih osam mjeseci. U tom je gradu on spoznao sofisticiranost planiranja proizvodnje i porezne politike u Egiptu. Na osnovi toga proveo je temeljitu poreznu i administrativnu reformu te objavio svoj poznati Edikt o cijenama.

Tim ediktom Dioklecijan je odredio točnu cijenu svih usluga i proizvoda na razini čitavog imperija i na taj način dao punu podršku vojnom i birokratskom aparati koji je u uvjetima tadašnje inflacije bio konstantno na gubitku. Time je značajno ojačao upravni i birokratski aparat u carstvu.

Leo Nikolić

Leo Nikolić

Izvor: tportal.hr / Autor: Leo Nikolić

U Egiptu je naučio nešto i o planiranju uroda i određivanju stope poreza. U Aleksandriji su djelovali tadašnji znanstvenici koji su na osnovi analize mulja i vode u Nilu mogli dosta precizno odrediti uspješnost uroda te sukladno time odrediti prinos, cijenu poreznu stopu. Prije toga rimski carevi to su radili samovoljno i bez punog uvida u stvarno stanje na terenu.

Tih nekoliko poreznih reformi i donošenje zakona o proizvodima i cijenama zapravo je bio početak suvremene porezne politike, ali i kovnice novca i burze. Zanimljiv je podatak da je burza u Milanu i danas smještena na lokaciji kovnice novca u tadašnjem Mediolanumu. Ukratko, svijet je u trećem stoljeću bio globaliziran kao i u 21. stoljeću.

Ekonomske mjere Dioklecijana bile su prvi dio zanimljivog Belamarićeva izlaganja, a u drugom dijelu bavio se utjecajima egipatske umjetnosti na palaču u Splitu, na sfingama i porfirnim stupovima na Peristilu i u Mauzoleju. U Egiptu je Dioklecijan kao formalno posljednji faraon počeo i svoj obračun s kultom maniheizma, a što je bio uvod u kasniji još brutalniji obračun s kršćanima. Dovoljan je podatak da je u kratkom razdoblju od 303. do 305. godine u progonima nastradalo zapravo pola danas poznatih kršćanskih svetaca i mučenika. Sve u svemu, zanimljivo izlaganje o povijesti Splita, Dalmacije i Egipta i prilog za spoznaju o važnosti Dioklecijana u sveukupnoj povijesti.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi