ARHITEKT ILI lingvistkinja

Dan odluke: Tko će nakon Zvonka Kusića voditi HAZU i baratati proračunom većim od 72 milijuna kuna

15.11.2018 u 11:35

Bionic
Reading

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) na izbornoj skupštini 15. studenoga u 17 sati u Zagrebu bira novog predsjednika, nasljednika akademika Zvonka Kusića, koji će krovnu državnu znanstvenu i umjetničku instituciju voditi iduće četiri godine. Za položaj konkurira dvoje kandidata, arhitekt Velimir Neidhardt te anglistkinja i lingvistkinja Milena Žic Fuchs

Redovite članice i članovi Akademije, njih 141, tajnim će glasovanjem odlučiti tko će od 1. siječnja 2019. zamijeniti aktualnog predsjednika HAZU-a, akademika Zvonka Kusića, specijalista nuklearne medicine, koji je na čelu ove krovne državne znanstvene i umjetničke institucije bio u dva mandata, 2011. i 2014.

Na oba svoja izbora, kako smo već pisali, nije ni imao protukandidata za poziciju, ali ove godine, nakon dugo vremena, dvoje je kandidata za njegova nasljednika. Jedan je arhitekt Velimir Neidhardt, trenutni potpredsjednik Akademije i Kusićev favorit, a druga je anglistkinja i lingvistkinja Milena Žic Fuchs, trenutna članica Predsjedništva HAZU-a. Da bi se izbori dobili, potrebno je osvojiti natpolovičnu većinu glasova svih članica i članova Akademije, znači 71 glas.

Trenutno Akademiju čini 141 akademik, prosječne starosti 74 godine, a među njima je 10,4 posto žena. U vodstvu HAZU-a dosad se našla jedino Alica Wertheimer-Baletić, koja je 2004. bila potpredsjednica.

Prvi put Akademiju bi mogla voditi žena

Milena Žic Fuchs tako bi, ako pobijedi na izborima, bila prva žena na čelu HAZU-a.

Kako je navedeno u njenom službenom životopisu na stranici Akademije, ova je anglistkinja i lingvistkinja rođena 1954. u Zagrebu. Školovala se u Londonu, New Yorku i Sydneyju. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1977. stekla je diplomu profesora engleskog jezika i etnologije. Magistrirala je 1982., a 1989. obranila je doktorsku disertaciju pod naslovom 'Semantička analiza glagola kretanja u engleskom i hrvatskom književnom jeziku'.

Od 1978. radi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistentica, docentica, izvanredna profesorica, redovita profesorica te redovita profesorica u trajnom zvanju. Bila je i predstojnica fakultetske Katedre za engleski jezik od 2002. do 2011., a predaje kolegije Semantika, Kognitivna lingvistika te seminare iz semantike, analize diskursa, sintakse i sociolingvistike.

Objavila je knjige 'Znanje o jeziku i znanje o svijetu' 1991., 'Rječnik kratica' (sa Stjepanom Babićem) 2007. te 'Kognitivna lingvistika i jezične strukture: engleski present perfect' 2009., za koju je 2011. primila Državnu nagradu za znanost. Objavila je radove iz semantike, kognitivne lingvistike, sociolingvistike, sintakse, analize diskursa, s posebnim osvrtom na utjecaj komunikacijskih tehnologija na hrvatski jezik.

U rad Europske znanstvene zaklade (ESF) uključila se 2005., a iduće godine postala je članica Jezgrene skupine. Od 2009. do 2012. predsjedala je Stalnim odborom za humanističke znanosti Zaklade, a od 2013. do 2015. predsjedala je Scientific Review Group for the Humanities, ESF. Članica je mnogobrojnih znanstvenih savjetodavnih odbora te je u više navrata sudjelovala kao ekspert u tijelima Europske komisije.

Od 2008. bila je i članica ERC-jevog (European Research Council) prosudbenog panela Advanced Grant SH4 'The Human Mind and Its Complexity', a u razdoblju od 2014. do 2015. predsjedala je tim panelom.

Članica Academiae Europaea (sjedište u Londonu) postala je 2013. i tamo aktivno sudjeluje u radu HERCULES Group (Higher Education Research and Culture in European Society). U 2016. imenovana je i članicom High Level Group on Maximising Impact of EU Research and Innovation Programmes Europske komisije, kojom predsjeda Pascal Lamy. Ove godine imenovana je u JRC (Joint Research Centre) High-Level Peer Group Europske komisije, tijelo Europske komisije čija je zadaća pružanje neovisnih znanstvenih mišljenja s ciljem potpore europskoj znanstvenoj politici.

Svojedobno je bila i ministrica znanosti i tehnologije u vladi Zlatka Mateše.

Kusićev favorit koji je izazvao pobunu

Velimir Neidhardt, kako stoji u životopisu na stranici HAZU-a, rođen je 1943. u Zagrebu. Na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1967. Stručno i umjetnički usavršava se od 1968. do 1970. u Majstorskoj radionici akademika Drage Galića, u kojoj počinje uspješno sudjelovanje na javnim urbanističko-arhitektonskim natječajima. Na Arhitektonskom fakultetu 1978. je magistrirao, a 1990. doktorirao disertacijom 'Antroposocijalni faktor u teorijskom pristupu arhitektonskom i urbanističkom projektiranju'.

Od 1974. do 1976. boravio je na studijskom usavršavanju u Americi. Autor je dvjestotinjak idejnih studija, planova i projekata za koje je dobio više priznanja i nagrada, među kojima je nagrada 'Vladimir Nazor' Ministarstva kulture za najbolja ostvarenja u arhitekturi i urbanizmu 1989. i 1995., te nagrada 'Viktor Kovačić' Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) za najbolje arhitektonsko ostvarenje u 1979.

Njegov najznačajniji arhitektonski uspjeh pobjeda je na međunarodnome natječaju za novi putnički terminal Zračne luke Zagreb 2008. s Brankom Kinclom i Jurom Radićem, a za to ostvarenje dodijeljena mu je Američka arhitektonska nagrada iste godine.

Ostali Neidhardtovi značajni natječajni projekti nagrađeni su također prvim nagradama i ostvareni, kao što su primjerice: Višenamjensko središte (Centar I) Banje Luke, zatim Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (sa suautorima) te Poslovna zgrada INA -Trgovine u Zagrebu.

Realizirao je i poslovnu zgradu Croatia osiguranja te HBOR-a u Zagrebu. S akademicima Begovićem i Vulinom ostvario je zgradu nove Akademijine knjižnice.

Borba za izdašne financije

Kusić je Neidhardta krajem 2017., nakon sjednice Predsjedništva, imenovao kao željenog nasljednika, na što su se pojedini akademici pobunili, navodeći da je to preuranjeno i mimo izborne procedure. Običaj je da se kandidati predlažu na sjednicama Akademijinih razreda, kojih je devet.

Žic Fuchs se kao protukandidatkinja Neidhardtu javila ovog lipnja, inzistirajući na tome da oboje svoje programe iznesu pred svim Akademijinim razredima. Cilj je bio, kako je navela, povećati demokratičnost u djelovanju HAZU-a. Prema neslužbenim informacijama, kako smo već pisali, u predglasanju u razredima više glasova imao je Neidhardt.

Nakon izbora novu predsjednicu ili predsjednika neće morati potvrditi ni Vlada ni Sabor, mada se Akademija financira pretežno iz državnog proračuna. U 2018. on je težio više od 72,5 milijuna kuna.

Podsjetimo, ministar financija Zdravko Marić u svibnju ove godine sredstva HAZU-a s posebnog računa u poslovnoj banci prebacio je u državnu riznicu, o čemu smo pisali, a tada se dio akademika pobunio. Tvrdili su da je to potez koji ugrožava autonomiju institucije, a osobito je ljut bio Davorin Rudolf, koji je dio 'natjecateljskog tima' Milene Žic Fuchs i predložen je za potpredsjednika.

Na izbornoj skupštini birat će se dva potpredsjednika i glavni tajnik. Kandidati za potpredsjednike Milene Žic Fuchs su spomenuti Rudolf i Stanislav Tuksar dok je Andrej Dujella predložen za glavnog tajnika. U slučaju Velimira Neidhardta, kandidati za potpredsjednike su Davor Miličić i Frane Parać te Dario Vretenar, kandidat za glavnog tajnika.

Kusićevi trenutni potpredsjednici su Neidhardt i Jakša Barbić, a tajnik je Pavao Rudan.