Radovi na restauraciji Rimskog luka u Rijeci izvršeni su u skladu s načelima konzervatorsko-restauratorske struke uz primjenu tehnologije i materijala koji su nužni kako bi se sačuvala spomenička svojstva, poručila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek referirajući se na prozivke u medijima
Radovi su obavljeni tako da bi se spomenik učinilo sigurnim i otpornim na negativne utjecaje atmosferilija ili potresa, istaknula je u priopćenju u ponedjeljak.
Širenje neistina
Reagirajući na javno iznijete ocjene da je restauracija Rimskog luka izvedena tako da se ne može govoriti o konzervaciji niti o zaštiti nego da je riječ o devastaciji i kulturocidu, Ministarstvo kulture i medija se oglasilo, kako navodi u priopćenju, "vezano uz prozivke i istupe u medijima temeljem neprovjerenih, netočnih i nestručnih informacija i interpretacija koji su u kratkom vremenu stvorili neugodnu atmosferu prema stručnjacima, djelatnicima Područnog konzervatorskog ureda Rijeka Ministarstva kulture i medija i Hrvatskog restauratorskog zavoda".
Ministrica Obuljen Koržinek je istaknula kako je sa žaljenjem pratila tekstove i reakcije u medijima, od kojih se ili nije ni pitalo, ili nije pričekao odgovor s obrazloženjem stručnjaka, te se tako podržalo širenje neistinitih informacija i interpretacija.
vezane vijesti
"Naime, na obnovi Rimskog luka radio je Hrvatski restauratorski zavod u suradnji s Područnim konzervatorskim uredom Rijeka, a radovi su izvršeni u skladu s načelima konzervatorsko-restauratorske struke uz primjenu tehnologije i materijala koji su nužni kako bi se sačuvala spomenička svojstva, a spomenik učinilo sigurnim i otpornim na negativne utjecaje atmosferilija ili potresa“, poručuje resorna ministrica.
Konzervatori i restauratori Područnog konzervatorskog ureda Rijeka u svom priopćenju ističu da Rimski luk (Arco romano) predstavlja ulazni portal nekadašnjeg rimskog vojnog zapovjedništva (Principia). Riječ je o ostacima masivnog kamenog zidanog luka smještenog između dvije zgrade, čiji je raspon 4,3 metra, a pete luka nalaze se na visini od 4 metra.
Zbog protoka vremena, atmosferilija i ljudske aktivnosti luk je postao ozbiljno konstruktivno nestabilan, te je 2019. godine ušao u redoviti program djelatnosti Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Žbukana kapa
"Temeljem analize stanja konstrukcije interdisciplinarnom suradnjom nadležnih konzervatora, konzervatora-restauratora specijaliziranih za kamen te inženjera građevine specijaliziranih za konstrukciju i rad na zaštićenim kulturnim dobrima, odabrano je optimalno rješenje stabilizacije luka. Sve cementne žbuke, što uključuje kapu i sljubnice, očistilo se s površine kamena. Nakon toga su na gornju plohu luka ugrađeni inox čelični profili koji su se učvrstili na pete luka. Na te je nosače potom ugrađen i povezan veći broj metalnih sidara", stoji u priopćenju.
Kako bi se čelični profili zaštitili od atmosferilija i zbog prikrivanja novih konstruktivnih ojačanja, na luk je postavljena žbukana kapa s dodatkom umjetnog kamena, istaknuto je. Konzervatori naglašavaju da nije korišten beton, nego vapnena žbuka kompatibilna s kamenom građom.
"Radovi su izvedeni sukladno svim konzervatorsko-restauratorskim načelima i pravilima struke te je krajnji rezultat sa stručnog aspekta iznimno zadovoljavajući. Negativnih reakcija iz stručnih krugova nema, a reakcija šire javnosti temelji se isključivo na pogrešnim i neprovjerenim informacijama iznesenima u medijima“, ističe Konzervatorski zavod.
