'BOOK&ZVOOK'

Čitali biste, ali nemate vremena? Uz njihovu aplikaciju više nema takvih izgovora

17.11.2019 u 15:33

Bionic
Reading

Ljubica Letinić i Lana Deban osmislile su book&zvook, aplikaciju za slušanje književnosti na južnoslavenskim jezicima, a u ponudi je dvadesetak biranih naslova koje čitaju vrhunski glumci, katkad i sami autori. No, to je tek početak

'Naša aplikacija je za sve više ljudi sa sve manje vremena', kaže nam Ljubica Letinić, nagrađivana radijska autorica o aplikaciji book&zvook. Još je u testnoj fazi, objašnjava, ali se lansiranje očekuje vrlo brzo, u narednih nekoliko tjedana.

'Moja kolegica Lana Deban, koja je dramska ton-majstorica, i ja zvukom se bavimo preko 20 godina i već smo dugo razmišljale o projektu audioknjige, ali dosad nam se nije činilo da je došao trenutak za to. Sada jest, zahvaljujući pametnim telefonima, sve skupa je jako praktično, knjiga ti je tu, uvijek pri ruci i zašto ne isprobati u trenucima kad vidiš da imaš pola sata praznog hoda. Dođeš u čekaonicu, čekaš i, zašto ne, slušaš knjigu', kaže Letinić.

Vani, gdje su audioknjige na aplikacijama uobičajene, ljudi obično slušaju uz kućanske ili bilo kakve mehaničke poslove, uz hobi i rekreaciju, baš kao što to čine i s glazbom. Hrvati se, s druge strane, na slušanje književnosti tek trebaju 'navući'.

'Postoji još uvijek predrasuda da je audioknjiga pomagalo za slijepe. Svakako jest, ali se zapravo njen potencijal sve više prepoznaje u općoj populaciji. Ljudi audioknjige vole jer ih mogu slušati bilo kada, potom zato što mogu raditi i nešto drugo dok čitaju, a i jer vole da im netko čita. To ih podsjeća na intimna iskustva ranog djetinjstva, a mi, na kraju krajeva, do toga što nam se sviđa u književnosti i jesmo došli prije svega slušanjem. Uostalom, kad pogledate razvoj čovjeka, vidjet ćete da je navika i kultura slušanja znatno duža od one čitanja', kaže Letinić koja je cijene svojih audio-izdanja s kolegicom Deban definirala s obzirom na platežnu moć u Hrvatskoj.

'Cijene audioknjiga vani se kreću kao i cijene tiskanih, ponegdje su i dvostruko skuplje. Kako kod nas ljudi još nemaju naviku slušanja knjige, nismo ih za početak htjeli prepasti s previsokim cijenama, a opet, bilo je teško odrediti onu pravu, budući da je proces proizvodnje audioknjige jako skup', objašnjava.

'Što je muškarac bez brkova', roman Ante Tomića kojeg čita pokojni glumac Ivica Vidović, na aplikaciji book&zvook košta, primjerice, 66 kuna, a 'Grobnica za Borisa Davidoviča' Danila Kiša u interpretaciji Mikija Manojlovića 74 kune.

'U ovom trenutku raspolažemo s dvadesetak naslova, ali nismo ih sve producirale Lana i ja. Prikupile smo i druga izdanja za koja nam se činilo da ih vrijedi emitirati. U Zagrebu je tako prije deset godina jedna mala producentska kuća snimila tada najpopularnijih nekoliko domaćih pisaca, spomenutog Antu Tomića kojeg čita Vidović, Zorana Ferića, njegovog 'Anđela u ofsajdu', kojeg čita Pero Kvrgić i Miljenka Jergovića, 'Sarajevski Marlboro', kojeg čita Mustafa Nadarević. I već to, Kvrgić koji čita Ferića, Vidović Tomića, samo po sebi je super iskustvo. U suradnji smo i s kućom Reflektor u Beogradu, koja je u međuvremenu prestala producirati knjige, ali su prije šest godina proizveli šest audio-naslova. Od njih smo preuzeli 'Grobnicu za Borisa Davidoviča' od Kiša, a u pregovorima smo i za ostale naslove. Iza projekta je pisac Vladimir Arsenijević i produkcija je vrhunska', kaže Letinić.

Među audioknjigama koje nudi book&zvook su i 'Sjećanje šume' Damira Karakaša, kojeg je pročitao Živko Anočić i 'Ježeva kućica' Branka Ćopića u kojemu je narator Sven Medvešek, a glasove životinjama posudili su Filip Križan, Jelena Miholjević, Livio Badurina, Filip Šovagović, Elizabeta Kukić i Lela Margitić. Muziku je komponirao Dubravko Robić. Tu su i 'Ljubavni roman' Ivane Sajko te 'Hotel Zagorje' Ivane Bodrožić, koja je svoju knjigu sama pročitala.

'To ne mogu svi autori, ali onda kad mogu, to je najbolja varijanta', kaže Letinić kojoj je ključno što više proširiti fond.

'Za iduću godinu smo dogovorili Vladana Desnicu te 'Jezik ptica' Fariduddina Attara u prijevodu Sande Hržić i Darka Rundeka, za koje se nadamo da će nam je čitati. Želimo uvesti i lektirne naslove kako bismo što više djece pozvali u svijet knjige. Namjeravamo uključiti i popularna izdanja, svakako i publicistiku', kaže Letinić.