U danima obilježavanja 100. obljetnica objavljivanja prvog broja Melody Makera, najutjecajnijeg glazbenog časopisa anglofonog svijeta, ugašenog 2000. godine, ali i oproštaja od kultne televizije MTV, publika je ostala i bez dva relevantna tiskana magazina. Riječ je o listu OffBeat, dokumentaristu jedne od najvažnijih urbanih glazbenih scena u SAD-u, ugašenom nakon gotovo 40 godina sustavnog praćenja jazz, funk i blues novosti te magazina No Depression, zaslužnog za 30 godina definiranja žanra americana.

Unazad pet godina ugašen je i Q, magazin čiji je fokus bio na mainstream i ozbiljnoj glazbenoj kritici. Osnovan 1986., časopis je bio jedan od najutjecajnijih britanskih glazbenih magazina, čije je gašenje 2020. proglašeno najvažnijim gubitkom uopće u modernoj povijesti glazbenog novinarastva. Prije dvije godine, s kioska su nestali i britanski magazini za elektroničku glazbu, tehnologiju i produkciju Future Music i Computer Music, a godinu dana prije i MixMag koji se bavio clubbingom i DJ kulturom.

Premda su specijalizirani tiskani mediji godinama bili izvori novosti iz svijeta glazbe, posljednjih desetak godina ti su se segmenti suočili s neprekinutim padom prodaje, oglašavanja i interesa publike. Jedan od temeljnih razloga za pad tiskanog novinarstva jest prelazak publike na digitalne kanale i mrežne platforme, koje omogućuju trenutačan pristup informacijama bez potrebe za fizičkim medijima.

Za sve je kriv internet

Internet je promijenio način proizvodnje i distribucije sadržaja pa čitatelji sve češće konzumiraju recenzije, intervjue i kritike putem digitalnih formata poput podcasta i društvenih mreža. Taj je trend doveo do smanjenja potražnje za tiskanim izdanjima jer digitalni kanali zadovoljavaju potrebu za brzim i interaktivnim sadržajem.

Među razlozima gašenja glazbenih magazine jest i pad oglašavanja. Dobit od oglasa tradicionalno je bila glavni izvor prihoda za tiskane medije. Međutim, s pojavom digitalnih platformi poput Googlea i Mete koje kontroliraju veliki dio online oglašavanja, mali i srednji mediji su izgubili dio tržišnog kolača koji su nekada imali.Uz to, troškovi distribucije i proizvodnje tiska dodatno su opterećivali poslovanje, globalno i lokalno.

Također, za propast glazbenih časopisa zaslužna su i fragmentacija publike i promjene interesa, kao i erozija autoriteta tradicionalnih kritičara. Analitičari ukazuju da se konzumenti glazbenih magazina sve više dijele prema specifičnim žanrovima i platformama – Spotify playlistama, TikTok trendovima I YouTube kanalima – što umanjuje tržište za generalizirane glazbene novine. Stručnjaci ističu kako publika sve više preferira užu specijalizaciju i sadržaj povezan s platformama gdje provodi najviše vremena.

Pojedini poznavatelji medijske scene tvrde da je za nestanak tiskanih glazbenih magazina zaslužan i pad kredibiliteta tradicionalnih kritičara. Taj pak trend pojašnjavaju činjenicom da sve više specijaliziranih novinara, kritičara i influencera ostvaruju izravnu vezu s publikom putem modernih digitalnih platformi za publikaciju sadržaja, poput Substacka ili Patreona. Takav pristup, smatraju, dovodi do smanjenja ovisnosti o uredničkim strukturama tradicionalnih magazine i njihove sposobnosti da zadrže najprepoznatljivije autore.

Loša prognoza za tekuću godinu

Stručnjaci ocjenjuju da preseljenje na digitalne pretplatničke modele omogućuju autorima lansiranje vlastitih newsletter i sadržaja s mogućnošću pretplate, čime lišavaju konzumente potrebe za tradicionalnim tiskanim izdavačima. Takav model ujedno povećava kreativnu slobodu autora i mogućnost izravne monetizacije prema publici. Poput Substacka i Patreon osigurava kreatorima sadržaja da ostvare prihode kroz donacije članovima, što je posebno korisno usko specijaliziranim glazbenim kritičarima koje prati angažirana publika.

Značajno je i da glazbeni magazini sve više pate od gubitka ekskluzivnosti zbog rasta društvenih mreža. Nekada su glazbeni časopisi bili jedini izvor insajderskih informacija, a danas obožavatelji putem društvenih mreža imaju izravan pristup izvođačima, što novinarsko posredovanje čini suvišnim.

Kako preživljavaju politički magazini?

Zanimljivo je da istovremeno veliki broj političkih magazina i nadalje uspijeva opstati zahvaljujući kombinaciji marketinških pretplata, članstva i snažnih brendova koji imaju institucionalnu publiku. Primjerice, The Atlantic i The Spectator i dalje imaju značajne naklade te online i tiskane modele, iako su preoblikovali poslovanje. Takvi magazine, naime, često imaju širu tematsku lepezu, uključujući politiku, kkulturu i društvene analize, što im osigurava veću publiku i diverzifikaciju prihoda preko pretplata, događaja i digitalnih usluga.

S druge strane, magazini s fokusom na specifične teme poput pop kulture, feminističkih analiza i posebnih glazbenih žanrova doživjeli su veće teškoće jer im je publika relativno manja i tematski zahtjevnija, a konkurencija digitalnih sadržaja sve brojnija. Jedan od primjera je magazini Bitch koji je završio svoj ciklus jer nije uspio osigurati financijsku održivost, a njegove web stranice kasnije su nestale i prešle na arhivsku ulogu.

Analitičari predviđaju da će glazbeni magazini, posebice u tiskanom obliku, doživjeti duboku krizu, a neki od njih i nestanak s tržišta 2026. godine i to ponajviše zbog radikalnih promjena u načinu na koji publika konzumira informacije i glazbu. Umjesto klasičnih magazina, opstat će samo specijalizirani digitalni sustavi koji se fokusiraju na izgradnju izravne zajednice s fanovima i korištenje napredne tehnologije za distribuciju sadržaja.