RIJEKA 2020

Bijenale industrijske umjetnosti iduće ljeto na temu 'Ravno u sunce'

  • Autor: T.Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 30.08.2019 10:18
  • Objavljeno 30.08.2019 u 10:18
Labin, Lamparna

Labin, Lamparna

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Labin Art Express XXI

U sklopu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, iduće ljeto tijekom dva mjeseca održat će se Bijenale industrijske umjetnosti, manifestacija suvremenih umjetničkih praksi kolektiva Labin Art Express, čije će treće izdanje biti tematski podnaslovljeno 'Ravno u Sunce'

Naziv Bijenala 'Ride Into the Sun' preuzet je od istoimene pjesme grupe Velvet Underground i utjelovljuje imanentnu težnju za boljim svijetom i životom koja se može završiti, kažu organizatori, 'ugodnim snom o suncem obasjanoj Arkadiji, miroljubivom i prosperitetnom društvu idiličnog života ili noćnom morom paklenog svijeta prepunog ljudskih i prirodnih katastrofa'.

Bijenale je osnovao umjetnički kolektiv Labin Art Express XXI kao eksperimentalnu platformu za realizaciju svog temeljnog projekta: izgradnje futurističkog Podzemnog grada 150 metara ispod površine zemlje u svrhu revitalizacije bivših istarskih ugljenokopa u Labinu i Raši koja je započela ove godine rekonstrukcijom izvoznog tornja okna Podlabin – šohta.

Projekt 'Podzemni grad'

Projekt 'Podzemni grad'

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Labin Art Express XXI

Po njihovim riječima, idući Bijenale ideju podzemlja ne podupire u ideološkom smislu, kao alternativu nebesima, već stvarnu, fizičku formu istraženog životnog prostora. 'U ovom trenutku velike društvene regresije koja obilježava europski i širi internacionalni kontekst, 3. Bijenale industrijske umjetnosti otvara pozicije promišljanja novih horizonata koji će nadrasti atmosferu fragmentacije i osjećaj gubitka nade', ističu iz Labin Art Expressa.

Tri geografski odvojene, ali tematski povezane izložbe

Manifestacija, čije se otvorenje očekuje krajem srpnja iduće godine, bit će strukturirana u tri geografski odvojene, ali tematski povezane izložbene cjeline, pri čemu Labin s Lamparnom i susjednom, rudarskom Rašom funkcionira kao polazišna točka i središte Bijenala iz kojeg se razvija u druge gradove – Rijeku, Vodnjan i Pulu.

Kako je najavljeno, veliki dio radova producirat će se posebno za Bijenale tijekom umjetničkih rezidencija autora u ovoj i idućoj godini, a svi će činiti kompleksnu konstelaciju koja se bavi propitivanjem odnosa između umjetnosti i društva, s naglaskom na povijesnoj, kulturnoj, društvenoj i političkoj specifičnosti gradova u kojima će se odvijati.

Izložba u Labinu bavit će se mogućnostima materijalizacije utopije Podzemnog grada kao prostora potencijala u doba snažnog utjecaja deindustrijalizacijem, izložba u Puli bavit će se odnosom politike i estetike, antičkim naslijeđem grada i turizmom, položajem filmske industrije kao aparatusa moći, kao i deindustrijalizacijom u vidu propale brodograđevne industrije, a ona u riječkom MMSU-u donosi alternativne koncepte i modele rada u doba tranzicije industrijskog u informatičko društvo, poput pobune protiv imperativa prekomjernog rada i neprekidnog natjecanja kroz prakticiranje slobodnog vremena, inercije, odugovlačenja i apstinencije od rada.

Četvero hrvatskih i inozemih kustosa

Bijenale će se održati pod vodstvom četvero hrvatskih i inozemnih kustosa - to su Branka Benčić, Gerald Matt, Ksenija Orelj i Christian Oxenius.

Branka Benčić je nezavisna kustosica i povjesničarka umjetnosti, umjetnička voditeljica APOTEKE – Prostora za suvremenu umjetnost u Vodnjanu, koja je realizirala više od 50 skupnih i 100 samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. 

Bila je povjerenica i kustosica Hrvatskog paviljona na Venecijanskom bijenalu (2017) te kustoska savjetnica Hrvatskog paviljona na Venecijanskom bijenalu arhitekture (2018). Članica je hrvatske sekcije AICA (Međunarodno udruženje likovnih kritičara).

Gerald Matt je kustos i kulturni menadžer, direktor Umjetničkog instituta u Beču i izvanredni profesor teorije umjetnosti i umjetničkog menadžmenta na Sveučilištu primijenjenih umjetnosti u Beču. Bivši je direktor Kunsthalle Beč (1996.-2012.), član vijeća muzeja u Bolzanu i Bolonji te Kunsthalle Berlin, autor je više knjiga o umjetnosti i upravljanju muzejima.

Ksenija Orelj je viša kustosica u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) gdje se posebno bavi eksperimentalnim pristupima retrospektivnim izložbama (post)konceptualnih umjetnika. Do 2008. je radila kao kustosica u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja. 

Christian Oxenius je nezavisni kustos, autor i voditelj istraživanja u Međunarodnom udruženju bijenala, jedan od kustosa Atenskog bijenala 2013. Prošle godine izdaje svoj prvi roman Iskustvo suvremene umjetnosti. Putovanje nadahnuto ‘Planinom Analog’ Renea Daumala.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!