Papa je službeno započeo svoj pontifikat, što je na marginama velikoga slavlja u Vatikanu okupilo brojne svjetske čelnike te su iskoristili priliku kako bi raspravljali o gorućim pitanjima koja tište svijet, poput ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku, ali i onih carinskih.

U Rumunjskoj, zemlji koja je pod visokim pritiskom ruskih hibridnih napada, održan je drugi krug predsjedničkih izbora nakon što su bili poništeni upravo zbog utjecaja stranih aktera. Neovisni Nicușor Dan, kojeg podržavaju proeuropske stranke, pobijedio je s 53,6 posto Georgea Simiona iz Alijanse za savez Rumunja, a koja slovi za prorusku opciju.

Portugalci su treći put od 2022. izašli na parlamentarne izbore. Na prijevremenima, održanima u nedjelju, relativnu pobjedu odnijela je koalicija desnoga centra, predvođena desnim liberalima (PSD) aktualnoga premijera Luisa Montenegra.

U Poljskoj je također napeto jer je do sada oporbena Pravo i pravda preko predsjednika Andrzeja Dude mogla blokirati mnoge napore Tuskove vlade. U drugi krug ulaze Rafał Trzaskowski (Tuskova Građanska platforma) i Karol Nawrocki (neovisni, uz podršku Prava i pravde), no Trzaskowski vodi sa samo 1,74 razlike, a glasovi trećeplasiranoga Sławomira Mentzena (Nova nada, dio desne koalicije Konfederacija, 14,82 posto) prelit će se Nawrockom.

Uzalud se podigla prašina

Usprkos aferi Hipodrom i mnoštvu kandidata s kojima se na kraju nije htio sučeliti ni u jednom formatu, Tomašević je vrlo uvjerljivo na pragu drugoga mandata. Od pobjede u prvome krugu dijelilo ga je 2,41 posto. Zajednička lista sa SDP-om se isplatila te će postojati jasna gradonačelnikova većina u Skupštini. Lovrić i Kalinić doživjeli su potop te neće imati gradskih zastupnika.

Selak Raspudić uspjela se ispred Hermana provući u drugi krug, no teško da može očekivati otvorenu podršku premijerove stranke u drugome krugu, a i sučeljavanje Tomašević – Selak Raspudić uoči pripetavanja 1. lipnja teško da može išta previše promijeniti. Lista Možemo! – SDP prva je i u svim gradskim četvrtima, osim Brezovice.

Tijesna prednost

Ivica Puljak može biti zadovoljan, no ne baš sasvim. Naime u gradskom vijeću lista Centra i partnera ima tek jedan mandat više od liste HDZ-a i partnera. Kerum je ostao daleko od drugoga kruga, no upravo bi mu on više odgovarao kao protukandidat u pripetavanju. Ovako kao favorit, ali s tijesnom prednošću od pet posto, treba se odmjeriti s HDZ-ovim Tomislavom Šutom.

Uzme li se u obzir to da se radi o drugome po veličini gradu u zemlji i da će i lijevom centru i HDZ-u biti simbolički izrazito važno pobijediti u Splitu, možemo očekivati najveći interes medija i najveći fokus nastavka kampanje upravo na sraz Puljak – Šuta.

Pad utvrde

Problemi SDP-a u Rijeci vuku se dugo, još od 2020., kada je grad koji teče bio europska prijestolnica kulture. Na kraju su socijaldemokrati na Kvarneru uvelike sami sebi presudili time što su aktualnoga gradonačelnika Filipovića pola godine prije izbora minirali te kandidirali njegovu zamjenicu Krpan da brani stranačke boje. Došlo je do cijepanja glasova, a i dugogodišnje nezadovoljstvo pozamašnoga dijela građana kulminiralo je time da Iva Rinčić, profesorica na riječkoj Medicini koja se kandidirala uz podršku Akcije mladih, Centra, Fokusa i još nekoliko malih stranaka, uđe s preko 20 posto glasova razlike naspram Filipovića u drugi krug. Takvu prednost bit će teško do nemoguće nadoknaditi, a pad najdugovječnije utvrde označit će novu rundu unutarnjega preispitivanja na Iblerovu trgu.

Gubitak pozicije gradonačelnice u Sisku doprinijet će ne baš veseloj atmosferi među socijaldemokratima. Općenito, dok je SDP očekivao okretanje klatna ulijevo i val pobjeda na tragu Milanovićeva trijumfa na predsjedničkim izborima, zauzvrat su dobili to da su u dobrome dijelu velikih gradova ozbiljno podbacili.

Najmanje je napeto i zanimljivo bilo u Osijeku. Sukladno svim očekivanjima, HDZ-ov Ivan Radić lako je potvrdio novi mandat te je odnio izrazito premoćnu pobjedu već u prvome krugu.

Svi su pobjednici?

Nakon lokalnih izbora, zbog toga što je lokalna i regionalna samoupravo izrazito rascjepkana pa svaka opcija može pronaći baš taj jedan grad koji joj je bio silno važan, sve (veće) stranke redovito proglase pobjedu. Međutim pogled na izbornu geografiju otkriva da je Hrvatska (i dalje) u velikoj mjeri plava, posebice ako se gleda županijska razina.

Osim u Zagrebu, kandidati lijevog centra (SDP, Možemo i partneri) za župana su na prvom mjestu u Međimurskoj, Koprivničko-križevačkoj, Primorsko-goranskoj te Istarskoj županiji, a u svim ostalima slavili su HDZ-ovi kandidati.

Jedno vrijeme u pretkampanji mediji su dosta potencirali mogućnost da HDZ izgubi Splitsko-dalmatinsku županiju. Međutim nekadašnja mostovka Ivana Ninčević Lesandrić, sada uz podršku Centra, na kraju nije gotovo uopće uspjela uzdrmati aktualnog župana Blaženka Bobana. Za pobjedu u prvome krugu nedostajalo mu je manje od pet posto glasova.

Mjesto župana za Petrova ostaje nedosanjani san

Puno se govorilo i o Zadru i Zadarskoj županiji. Međutim dosadašnji ministar Šime Erlić s gotovo 20 posto prednosti ulazi u drugi krug sa SDP-ovim Danielom Radetom te je već gotovo sigurno da će HDZ zadržati ovaj grad. Josipu Bilaveru je pak nedostajalo manje od jedan posto za to da u prvome krugu postane zadarski župan.

HDZ-ov Paško Rakić također s komotnih +10 naspram SDP-ovog Željka Baranovića ulazi u pripetavanje za šibensko-kninskog župana, a Željko Burić (HDZ) u drugome krugu zasigurno dobiva Tončija Restovića (SDP). Buriću je za pobjedu u prvome krugu nedostajalo malo više od tri posto.

HDZ-ov Mato Franković u Dubrovniku također može biti zadovoljan sa 17 posto prednosti pred izazivačicom Anitom Bonačić Obradović (SDP). Nasljednik Nikole Dobroslavića, Blaž Pezo, premoćno ulazi u drugi krug 43,67 posto naspram Bože Petrova (25,1 posto), kojem će mjesto župana ponovno, čini se, ostati nedosanjani san.

Napeto u Istri

Možda najzanimljivija situacija je u Istri. U drugi krug ulaze SDP-ova saborska zastupnica Sanja Radolović s 29,26 posto te šef IDS-a (sada neovisni, nakon još jednog unutarstranačkog raskola) Boris Miletić s 27,24 posto. IDS je, dakle, izgubio 'svoju' županiju te je Dalibor Paus još iste večeri povukao konzekvence te dao ostavku na mjesto čelnika istarskih regionalista.

Odluka bivšeg predsjednika SDP-a Grbina da se kandidira za prvog čovjeka rodnog grada bila je pomalo neobična, no svakako je dobio priliku ulaskom u drugi krug protiv dosadašnjeg (neovisnog) gradonačelnika Filipa Zoričića, za kojim kaska nešto više od tri posto glasova.

U Vukovaru i županiji HDZ i Domovinski pokret dogovorili su zajedničke kandidature. HDZ-ov Bosančić pobijedio je u županiji skoro u prvome krugu (47,08 posto), a DP-ov Domagoj Bilić morat će se puno više pomučiti u drugome krugu naspram Marijana Pavličeka jer je razlika između njih manja od pet posto.

Nakon ovih izbora Plenković može mirno spavati - Most i Domovinski pokret plešu na rubu relevantnosti, a SDP se mora ponovno vratiti za crtaći stol te promisliti što i kako dalje.