komentar višeslava raosa

Između Slovenaca odlikaša i Mađara ponavljača: Koliko je korona nagrizla demokraciju, tko to i kako 'mjeri' indekse koji redovito dižu buru

Prošlotjedni prosvjed u Zagrebu u organizaciji Glasa poduzetnika

Prošlotjedni prosvjed u Zagrebu u organizaciji Glasa poduzetnika

Izvor: Pixsell / Autor: Montaža: Neven Bučević/tportal; S. Strukić/PIX

Globalna pandemija potpomognula je eroziju demokracije i u etabliranim demokracijama, i u onim mladima. Opći trend je manje, a ne više demokracije. Indeksi demokracije uvelike se poklapaju u svojim ocjenama. Ukupno gledano, Hrvatska ne stoji nimalo loše, no u usporedbi s drugim postkomunističkim zemljama članicama EU-a, poput Slovenije i baltičkih zemalja, ima još dosta strukturnih slabosti, koje poglavito proizlaze iz visoke korupcije i slabe vladavine prava. Hrvatsko okruženje, kako ono među članicama EU-a (Mađarske), tako i u postjugoslavenskom susjedstvu, sve je manje demokratsko

Globalna pandemija reaktualizirala je fundamentalna pitanja o granicama javnog i privatnog, o balansiranju između slobode i sigurnosti, kao i o naravi suvremene liberalne demokracije, ali i atraktivnosti postojećih alternativa, odnosno političkih sustava koji se eksplicitno ili implicitno razlikuju od ideala liberalne demokracije (vremenski ograničena vladavina od opće populacije kompetitivnim izborima odabranih predstavnika, uravnotežena s katalogom ljudskih i građanskih prava te vladavinom prava i raspršenjem političke moći, koje omogućavaju jednakost pred zakonom, ali i međusobnu kontrolu političkih institucija) te nude drugačije putove u modernitet i prosperitet.

Politolozi već desetljećima koriste i usavršavaju načine na koje klasificirati političke sustave, ali i mjeriti narav i kakvoću onih sustava koji zadovoljavaju minimalne uvjete suvremene demokracije.

Otprilike godinu dana od početka globalnog širenja pandemije, a povodom objave najnovijih podataka i rang-lista međunarodnih indeksa koji mjere i vrednuju političke sustave, pokušat ćemo ukratko prikazati na koji način se sastavljaju navedeni indeksi, koji se trendovi mogu opaziti, koje su najbolje, a koje najgore rangirane zemlje te kako stoji Hrvatska, poglavito u usporedbi s drugim novim članicama Europske unije.

Tko mjeri?

Premda oni nisu jedini, ovdje ćemo koristiti četiri široko korištena i cijenjena indeksa naravi političkih sustava u širem smislu te kakvoće demokracije u užem smislu. Ovi indeksi su Freedom Houseov indeks, indeks Varieties of Democracy (V-Dem), Bertelsmannov indeks transformacije (BTI) te indeks demokracije Economist Intelligence Unita (EUI).

Freedom House nevladina je organizacija koja se uvelike financira iz američkih javnih, tj. proračunskih sredstava. V-Dem je indeks nastao na temelju međunarodnog znanstvenog projekta koji koordinira skupina istraživača sa Sveučilišta u Göteborgu u Švedskoj te je potpuno akademske naravi. Bertelsmannov indeks transformacije fokusira se samo na zemlje koje su se demokratizirale nakon pada Berlinskoga zida ili koje nisu demokracije. Njime upravlja njemačka zaklada Bertelsmann, čiji je pak glavni financijer istoimena nakladnička i medijska kuća. Kao i svoj švedski ekvivalent, također je potpuno akademski orijentiran. EUI-jev indeks rezultat je rada istraživačkog odjela britanskog časopisa The Economist.

  • +65
  • +62

Prosvjed poduzetnika

Izvor: tportal.hr / Autor: Luka Filipović/tportal

Sva četiri indeksa funkcioniraju tako da koordinatori prikupe odgovore nacionalnih stručnjaka na niz pitanja o funkcioniranju javnih institucija, građanskim i medijskim slobodama, kompetitivnosti izbora i vladavini prava. Dok se u slučaju indeksa V-Dem i BTI kod nacionalnih stručnjaka radi o politolozima s domaćih i inozemnih sveučilišta i instituta koji poznaju pojedinačne zemlje, Freedom House i The Economist oslanjanju se i na mrežu novinara i članova nevladinih organizacija koji pišu izvješća na temelju kojih se boduju zemlje u njihovim indeksima.

Što i kako se mjeri?

Freedom House proizvodi nekoliko godišnjih izvješća, odnosno indeksa, među kojima Freedom in the World pokriva cijeli svijet, a Nations in Transit postkomunističke zemlje u Europi i Aziji. Stručnjaci za pojedine zemlje s 0 do 40 bodova ukupno vrednuju niz elemenata koji spadaju pod politička (izborni proces, politički pluralizam i participacija, funkcioniranje vlasti) i 0 do 60 bodova za građanska prava (sloboda izražavanja i uvjerenja, sloboda udruživanja i okupljanja, vladavina prava, osobna prava i slobode). Na temelju toga zemlje se klasificiraju kao slobodne, djelomično slobodne ili neslobodne (od 0 do 100 bodova). Ako je prikupljen minimum bodova koji svjedoče o kompetitivnim, slobodnim izborima i minimumu zajamčenih političkih i građanskih prava, zemlje se svrstavaju u takozvane izborne demokracije, što je minimalna kategorija da bi se neku državu smatralo demokracijom.

Prilikom klasifikacije naravi režima kod tranzicijskih, postkomunističkih zemalja, one se opisuju kao konsolidirane demokracije, polukonsolidirane demokracije, prijelazni ili hibridni režimi, polukonsolidirani autoritarni režimi te konsolidirani autoritarni režimi. Ovdje se na ljestvici od 1 do 7 ocjenjuju kategorije demokratska vladavina, izborni proces, civilno društvo, neovisni mediji, lokalna demokratska vladavina, pravosuđe te korupcija, a ukupni rezultat pretvara se u postotak (0-100).

V-Dem svoj indeks liberalne demokracije temelji na slobodnim i poštenim izborima, kao i slobodi okupljanja i udruživanja te slobodi medija i izražavanja (izborna komponenta), na jednakosti pred zakonom, sudskoj kontroli izvršne vlasti i kontroli zakonodavne vlasti nad izvršnom vlasti (liberalna komponenta). Kada se zbroje bodovi koji ulaze u svaku od komponenti, dobije se rezultat koji seže od 0 do 1.

Metodologija BTI-jevog indeksa, koja mjeri transformaciju zemalja prema liberalnoj demokraciji i tržišnom gospodarstvu, obuhvaća 17 mjerila u tri velike skupine – političkoj transformaciji, ekonomskoj transformaciji te kvaliteti javnoga upravljanja.

Economistov indeks demokracije uključuje 60 pitanja/pokazatelja, svrstanih u pet kategorija (izborni proces i pluralizam, građanske slobode, funkcioniranje vlasti, politička participacija te politička kultura). Svaka kategorija nosi maksimalno 10 bodova, a ukupni rezultat plod je prosjeka svih pet kategorija. Ovo se naposljetku pretače u podjelu na pune i defektne demokracije, hibridne režime te autoritarne režime.

Kamo idemo?

Globalno izvješće Freedom Housea za 2020. godinu pokazuje negativan trend, odnosno pad u nizu zemalja, poglavito u Indiji, Srbiji, Crnoj Gori i Venezueli. Prema indeksu sloboda, najbolje stoje Finska, Norveška i Švedska (100 bodova u sve tri zemlje), a najgore Sirija (0) te Južni Sudan (-2 zbog dodatnih negativnih bodova na temelju etnički motiviranog protjerivanja koje je u tijeku). Hrvatska s 85 bodova spada u skupinu slobodnih zemalja, tik uz Sjedinjene Države (86) i Poljsku (84). U Uniji je jedina djelomično slobodna Mađarska (70) dok, primjerice, Albanija i Srbija imaju po 67, odnosno 66 bodova.

Estonija i Slovenija su kako prema indeksu sloboda, tako i prema demokratskom skoru najslobodnije zemlje postkomunističke Europe. Hrvatska se i dalje ne smatra potpuno konsolidiranom demokracijom dok je Mađarska skliznula u hibridni režim, sustav na pola puta između demokracije i autokracije.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal

Na vrhu indeksa liberalne demokracije (V-Dem) našle su se, kao i ranijih godina, skandinavske zemlje. No valja istaknuti kako su i Slovačka i Slovenija izrazito visoko globalno pozicionirane dok je, primjerice, u slučaju Hrvatske, Češke, Poljske, Bugarske, Srbije te Sjedinjenih Država, prema zadnjim podatcima, konstatiran statistički značajan pad u desetogodišnjem prosjeku. Ne samo Mađarska, već i Poljska ima lošiji rezultat od Hrvatske. Upravo Mađarska i Poljska već su nekoliko godina na udaru kritika Europske komisije, poglavito u području neovisnosti pravosuđa, medija i akademske zajednice.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal

Kao i u slučaju podataka Freedom Housea, indeks političke transformacije koji pruža Bertelsmannova zaklada smješta Hrvatsku među najgore od najboljih, odnosno na mjesto koje govori kako je rubno, no ipak na putu prema konsolidaciji demokracije. Nasuprot tome, Estonija se ponovno pokazuje kao najbolja, a već ranije spomenute Poljska i Mađarska potonule su ispod Hrvatske. Po BTI-jevim podacima, Hrvatska upravo najbolje stoji prema političkoj transformaciji (8,15 od 10) dok je najlošija što se tiče kvalitete upravljanja (6,04 od 10).

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal

Economistov indeks demokracije nešto je 'stroži' od drugih, pa puno manji broj zemalja svrstava u pune demokracije. Ovaj se britanski časopis zna hvaliti time kako oni idu protiv struje, no bolje anticipiraju trendove od drugih. Među najbolje rangiranima ponovno se ističu skandinavske zemlje. Ovo je jedini indeks prema kojemu je Mađarska, premda za dlaku, rangirana bolje od Hrvatske, a obje se, s Francuskom i Sjedinjenim Državama, ali i Srbijom, nalaze u kategoriji defektnih demokracija. Najgore rangirani u cijelome svijetu autoritarni su režimi u Srednjoafričkoj Republici, Demokratskoj Republici Kongo te Sjevernoj Koreji.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal

Globalna pandemija potpomognula je eroziju demokracije kako u etabliranim demokracijama, tako i u onim mladima. Opći trend posljednjih godina, koji se nastavio 2020. godine, jest prema manje, a ne više demokracije. Indeksi demokracije uvelike se poklapaju u svojim ocjenama, tj. pojedinačni rezultati za zemlje ne odudaraju previše od indeksa do indeksa. Hrvatska, ukupno gledano, ne stoji nimalo loše, no u usporedbi s drugim postkomunističkim zemljama članicama Europske unije, poput Slovenije i baltičkih zemalja, ima još dosta strukturnih slabosti, koje poglavito proizlaze iz visoke korupcije i slabe vladavine prava. Također, hrvatsko okruženje, kako ono među zemljama članicama Unije (Mađarska), tako i u postjugoslavenskom susjedstvu, sve je manje demokratsko.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.