ZDRAVLJE

Mogu li crijeva utjecati na bolesti poput Alzheimera i Parkinsona?

  • Autor: G.V.
  • Zadnja izmjena 26.07.2022 20:06
  • Objavljeno 26.07.2022 u 20:06
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Andriy Popov / Panthermedia / Profimedia

Odavno znamo da su crijeva i mozak usko povezani – mnogi neurološki poremećaji imaju gastrointestinalne simptome. Međutim, donedavno se smatralo da je taj odnos jednosmjeran i da se odvija isključivo u smjeru mozga prema crijevima.

Danas se zna da je odnos između crijeva i mozga obostran – dapače, da crijeva mogu u jednakoj mjeri utjecati na procese u mozgu kao što procesi u mozgu utječu na one u crijevima. Naime, prema najnovijim znanstvenim saznanjima, jednako tako kao što se u crijevima manifestira i fizička i emocionalna nelagoda, izvor anksioznih poremećaja i bolesti kao što je Alzheimer mogla bi biti upravo gastrointestinalna mikrobiota - mikroorganizmi (bakterije, gljive, virusi).

Kako to funkcionira?

Komunikacijski kanal između crijeva i mozga je vagusni živac, zadužen za povezivanje ždrijela, jednjaka, grkljana, dušnika, bronha, srca, želuca i gušterače. Mikrobiota kroz vagusni živac šalje signale mozgu kako bi potaknula specifično prehrambeno ponašanje. Ona u osnovi pomaže oslobađanju neurotransmitera kao što su dopamin i serotonin – zato su znanstvenici u svojim studijama odlučili povezati crijevnu mikrobiotu s obrascima prehrane.

Rezultati tih istraživanja pokazuju da je uloga gastrointestinalne mikrobiote ključna za tjelesnu težinu, odnosno, da upravo ona određuje hoćete li se debljati ili mršavjeti. Eksperimenti s miševima dali su iznenađujuće zaključke: pokazalo se da se miševi kojima je u prehranu uvedena vrsta bakterija koja se često nalazi u crijevima pretilih ljudi – debljaju. Međutim, kada je ta prehrana sadržavala bakterije prikupljene od mršavih ljudi, miševi su gubili na težini.

No, koja je točno veza između crijeva i psiholoških i neurodegenerativnih poremećaja?

Kada ste dugo izloženi stresu, vaša crijeva usporavaju s radom kako bi sačuvala zalihe energije za mozak. Stoga je i protok krvi u crijevima slabiji. Osim toga, reducira se i stanjuje sluznica koja štiti stjenke crijeva. To omogućava da se bakterije približe stjenkama crijeva te proizvode kemikalije koje izazivaju upalne procese. Posljedica je promjena gastrointestinalne mikrobiote, koja proizvodi razne metabolite koji završavaju u mozgu.

Najnovija studija Sveučilišta Harvard dodatno je potvrdila vezu između crijeva i mozga. Studija je pokazala da crijevne bakterije, kada slijedite određenu dijetu, stvaraju molekule koje potom putuju do mozga. Te molekule zatim djeluju na astrocite. Taj proces blokira upalne procese koji dovode do neurodegenerativnih promjena koje izazivaju bolesti kao što su Alzheimerova i Parkinsonova bolest.

U svjetlu ovih spoznaja o dvosmjernom odnosu između mozga i crijeva, sada možemo donositi bolje odluke kada je riječ o prevenciji i liječenju tjeskobe i stresa. Slijedeći ovu liniju istraživanja, mogli bi se čak postići bolji rezultati u prevenciji neurodegenerativnih bolesti, budući da se promjene u mikrobioti događaju prije pojave bilo kakvih neuroloških simptoma.

Nove studije također potvrđuju da rad na sebi i tehnike ublažavanja stresa mogu jako utjecati na crijeva i njihovu mikrobiotu te tako pridonijeti našem općem fizičkom stanju. Jednako tako, pravilne prehrambene navike pomažu u održavanju one vrste crijevne mikrobiote koja blagotvorno utječe na naše psihološko stanje.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!