MIROVINSKA REFORMA

Zaboravite na mirovinu prije 67. godine života

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 18.03.2016 07:48
  • Objavljeno 18.03.2016 u 07:48
umirovljenici

umirovljenici

Izvor: Pixsell / Autor: Grgo Jelavic/PIXSELL

Prilikom donošenja prijedloga proračuna za 2016. Vlada je objavila i reformski program kojim bi se trebale smanjiti makroekonomske ravnoteže i obuzdati dug. Jedna od bitnih točaka programa je i reforma mirovinskog sustava koja predviđa dodatno pooštravanje uvjeta za odlazak u mirovnu

Podsjećamo, tportal je nedavno objavio kratki vodič s važećim pravilima za odlazak u mirovinu, a prema najavama vladajućih, čini se da uskoro možemo očekivati nove zahvate u mirovinska prava.

Restrikcije u mirovinskom sustavu vjerojatno će ići u tri smjera smjera, prvi je zaoštravanje kriterija za odlazak u prijevremenu mirovinu, drugi ubrzavanje procesa izjednačavanja dobi za odlazak u mirovinu za muškarce i žene, a treći izmjena uvjeta za ostvarivanje beneficiranog staža.

‘Planiramo povećati penalizaciju za raniji odlazak u mirovinu do kraja godine. Dovršit ćemo popis zanimanja definiranih kao zahtjevne i opasne profesije te osigurati dosljednost kriterija povezanih s definicijom invaliditeta i primjenjivih mirovinskih povlastica. Obje će se aktivnosti poduzeti do kraja godine’, najavili su iz Banskih dvora.

Na taj način Vlada je pokazala da prihvaća preporuke Europske komisije iz koje već dulje upozoravaju da je mirovinski sustav, koji godišnje generira oko 15 milijardi kuna deficita, jedan od glavnih generatora makroekonomskih neravnoteža.

Samo 14 posto umirovljenika zaradilo punu mirovinu

Kada je riječ o prijevremenoj mirovini, predviđa se podizanje dobne granice i dodatno rezanje takvih mirovina. Dobna granica bi se trebala povisiti najprije 62 godine (sa sadašnjih 60), a onda na 64 godine. Paralelno s podizanjem dobne granice ići će se i sa ubrzavanjem izjednačavanja dobne granice za žene i muškarce. Naime, prema važećim pravilima, žene mogu u prijevremenu mirovinu s navršenih minimalno 56 godina i 6 mjeseci i navršenih 31 godinu 6 mjeseci staža, a s muškarcima bi se trebale izjednačiti 2030. godine.

Uz podizanje dobne granice, planira se i dodatno demotiviranje ranijeg odlaska u mirovinu kroz umanjenja mirovinske osnovice. Prema trenutno važećem zakonu, prijevremenim umirovljenicima mirovina se smanjuje od 1,2 do 4,2 posto godišnje ovisno o godinama staža. Tako se maksimalno kažnjavaju muškarci koji idu u mirovinu s 35 godina staža i 60 godina života, kojima se mirovina umanjuje za 20,4 posto u odnosu na punu. Postotak smanjenja ubuduće će se povećati na razinu s usporedivim zemljama Europske unije u kojima se kreće od 3,6 do 7,5 posto po godini ranijeg umirovljenja. To znači da bi se maksimalni postotak smanjenja mogao popeti na 30 i više posto.

Izjednačavanje dobi između žena i muškaraca

Kod odlaska u punu starosnu mirovinu trenutačno je na snazi proces izjednačavanja dobne granice između muškaraca i žena. Prema važećim pravilima, muškarci trebaju obvezno doživjeti 65 godina za stjecanje prava na punu starosnu mirovinu dok žene za ostvarivanje toga prava u 2016. trebaju napuniti 61 godinu i šest mjeseci. U prijelaznom razdoblju ta granica za žene povećava se svake godine za tri mjeseca do 2030. godine kada će se izjednačiti s muškarcima.

Prema preporukama Europske komisije, dinamika izjednačavanja trebala bi se ubrzati pa se može očekivati da će se krajnji rok pomaknuti u znatno bližu budućnost, možda već u 2020. godinu.

Reduciranje mirovina s beneficiranim stažem

Trnu u oku Bruxellesu su i mirovine s beneficiranim stažem na koje imaju pravo osobe zaposlene na teškim i za zdravlje opasnim zanimanjima. Komisija u svom izvješću konstatira da je prošla Vlada obustavila Zakon kojim bi se trebao racionalizirati popis teških i opasnih zanimanja. U Hrvatskoj postoje 74 zanimanja s beneficiranim stažom poput vojnika, policajaca, radnika koji rukuju s opasnim kemikalijama i sl. Preporuka Komisije da se broj tih zanimanja reducira, a da se određene kategorije (policajci, vojnici) potiče da ostanu zaposleni i nakon što ostvare mirovinska prava.

Otvorena je i mogućnost skraćenja prijelaznog razdoblja za produljenje radnog vijeka na 67 godina. Prema važećem zakonu, dobna granica od 67 godina za punu mirovinu vrijedit će od 2038., a Komisija traži da se krajnji rok pomakne na 2030. godinu

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!