Dobit Hrvatske narodne banke u prošloj godini iznosila je 2,7 milijardi kuna, gotovo četiri puta više nego 2013. i više nego što su lani zaradile sve poslovne banke zajedno, čija je bruto dobit iznosila 2,52 milijarde kuna. Međutim iako državni proračun vapi za svakom kunom, od iznimno visoke dobiti HNB-a u državnu kasu slit će se samo 516 milijuna kuna.

Odluka HNB-a opet će razočarati ministra financija Borisa Lalovca, a on je prošle godine, kada je HNB uplatio u proračun 432 milijuna kuna od zarađenih 736 milijuna kuna, poručio guverneru Vujčiću da je mogao biti malo izdašniji.

Bio je to jedan od prvih većih gafova novopečenog ministra, a njime je pokazao da ne poznaje pravila igre HNB-a. Nakon njegove kritike guverner Vujčić promptno mu je objasnio da dio dobiti koja se isplaćuje državnom proračunu ne ovisi o internoj odluci HNB-a.

Principi raspodjele dobiti HNB-a nisu se promijenili ni ove godine. Potvrđuje nam to ekonomistica i neovisna saborska zastupnica Martina Dalić, a ona vjeruje u profesionalni sud vodstva HNB-a. 'Postupanje Hrvatske narodne banke s ostvarenom dobiti uređeno je zakonom, a odluku donosi Savjet HNB-a te prilikom određivanja toga koliko će se dobiti isplatiti u proračun vodi računa o stupnju rizika', ističe Dalić.

Zakon o HNB-u propisuje koji dio dobiti HNB može isplatiti u proračun, a koji se mora rasporediti u opće pričuve. Isplatiti se može onaj dio dobiti nastao iz redovnog poslovanja, a u pričuvama završava dobit nastala na temelju usklađivanja vrijednosti imovine

Glavninu prihoda od kojih se formira dobit HNB ostvaruje upravljanjem međunarodnim pričuvama koje su krajem prošle godine iznosile 12,7 milijardi eura. Sredstva međunarodnih pričuva HNB ulaže pretežito u američke i njemačke državne vrijednosnice, kao i u vrijednosnice drugih razvijenih zemalja koje se smatraju sigurnijima, ponajprije država članica eurozone.

Dobit koju HNB može isplatiti u proračun (tzv. realizirana dobit) nastaje prodajom vrijednosnih papira i naplatom prihoda od ulaganja (kamate, dividende). Prošle godine HNB je navedenim aktivnostima zaradio 516 milijuna kuna. Iz HNB-a napominju da je lani povećana pozornost pridavana sigurnosti ulaganja te je, u okružju vrlo niskih, čak i negativnih kamata na depozite i izrazito niskih prinosa na druge sigurne oblike ulaganja, ostvario povoljan financijski rezultat.

Veći dio prošlogodišnje dobiti koji se ne može isplatiti nastao je usklađivanjem vrijednosti financijske imovine. Radi se o tzv. nerealiziranoj dobiti koja nastaje usklađivanjem imovine s promjenama tečaja i tržišnih cijena vrijednosnih papira. U prošloj godini taj dio dobiti dosegnuo je čak 2,18 milijardi kuna. Jačanje vrijednosti imovine najvećim je dijelom nastalo uslijed povećanja vrijednosti dolara i rasta cijena obveznica, do kojeg je došlo zbog snižavanja kamatnih stopa.

Dalić smatra da HNB dobro upravlja međunarodnim pričuvama. 'U zadnjih desetak godina HNB nije činio velike greške u upravljanju imovinom. U usporedbi s drugim centralnim bankama, rezultati nisu bili loši', ocjenjuje Dalić, ističući da primarni cilj nije ostvariti što veću zaradu, nego očuvati stabilnu vrijednost pričuva. Unatoč pohvalama, Dalić smatra da bi HNB trebao biti otvoreniji prema javnosti. 'Zalažem se za to da HNB objavljuje kvartalne izvještaje o upravljanju pričuvama s detaljnijim informacijama o transakcijama i strukturi imovine', poručuje Dalić.