Vlada je donijela odluku o izdavanju euroobveznica, čime će se država na europskom financijskom tržištu zadužiti za 750 milijuna eura, uz fiksnu kamatu od 6,5 posto. 'Na taj smo se potez, nakon više od pet godina izbivanja s međunarodnih financijskih tržišta, odlučili kako bismo na domaćem tržištu oslobodili sredstva za gospodarstvo, ali i da provjerimo svoju poziciju', rekao je premijer Ivo Sanader
ZAGREB - Sanader je izrazio zadovoljstvo uvjetima zaduživanja koji su 'bolji čak i od uvjeta po kojima su se posljednjih mjeseci zadužile pojedine članice Europske Unije'. 'S ponosom mogu reći da je ovo definitivna potvrda svega onoga što su međunarodne financijske institucije prije govorile o Hrvatskoj', zaključio je ministar financija Ivan Šuker.
Premda ne spore uspješan plasman obveznica, analitičari upozoravaju i na drugu stranu medalje, piše Jutarnji list. Maruška Vizik sa zagrebačkog Ekonomskog instituta smatra da je u ovom trenutku država imala i malo sreće jer je pogođen trenutak kada se smanjila averzija ulagača prema riziku. Ipak, uspjeh ocjenjuje relativnim jer su se zemlje regije uspjele zadužiti i mnogo jeftinije, uz prinos od 4,25 posto (Slovenija) do 5,875 (Poljska).
'Jednu cijenu plaćaju zemlje koje imaju razumnu ekonomsku politiku, odnosno niske deficite proračuna i platne bilance, a drugu cijenu plaćaju zemlje s lošijim ekonomskim pokazateljima', kaže Vizek.
Pored toga, očekivalo se da će država izdati milijardu eura obveznica, s obzirom na veliki interes ulagača, ali ona je ostala pri planiranih 750 milijuna eura. U financijskim krugovima kažu da je ta opcija od milijardu eura bila u igri gotovo do samog kraja. Međutim, u tom slučaju morala bi platiti i veću cijenu, što je, očito, ocijenjeno neprihvatljivim.
Na sekundarnom tržištu već je danas stvoren pritisak na rast prinosa hrvatskih obveznica, pa Zdeslav Šantić, analitičar RBA, primjećuje da ih investitori ipak ocjenjuju nešto rizičnijim. Bez obzira na ‘tamniju stranu’ uspjeha, novac koji stiže iz inozemstva državi će donijeti makar kratki predah. Premda, većina novca (oko 550 milijuna eura) otići će na pokrivanje već potrošenog i otplatu novih dugova.
Za pokrivanje proračunskog deficita ostat će tek oko 200 milijuna eura. Makar na papiru on iznosi 5,5 milijardi kuna, a procjenjuje se da će biti i mnogo veći. Stoga će državi trebati još mnogo novca da bi pokrila sve potrebe i počela rješavati akutni problem nelikvidnosti. Sada treba smisliti kako preživjeti jesen. Iako se još čeka ocjena turističke sezone, malo tko sumnja da će uslijediti drugi rebalans proračuna. Država će sigurno tražiti dodatni novac za pokrivanje manjka, pitanje je samo kako će to izvesti.
'Prva je opcija zaduživanje na domaćem tržištu, ali to bi značilo daljnje istiskivanje ostalih sektora. Druga je opcija još jedan izlazak na međunarodno tržište, što će na jesen biti već mnogo rizičnije. Na koncu, ostaje sklapanje aranžmana s MMF-om koji bi smanjio rizik zaduživanja', objašnjava Šantić za Jutarnji list.
Vanjski dug, procjenjuje, premašit će 90 posto BDP-a do kraja godine, a slika je još lošija pogleda li se odnos duga i izvoza. Do kraja godine trebat će 2,5 godine izvoza roba i usluga da bi se pokrio vanjski dug, što je četvrtinu više nego krajem prošle godine.
'Tržište kapitala sigurno će omogućiti daljnje zaduživanje. Pitanje je samo do kada. Ako iz ove priče izađemo neokrnjeni i izbjegnemo dužničku krizu, prije ili kasnije, ona će opet doći na dnevni red', upozorava Vizek. Ukoliko Vlada doista želi izbjeći takav scenarij, čini se, krajnje je vrijeme da se ozbiljno uhvati posla, prije svega smanjenja javne potrošnje i jačanja institucija.
