SJEČA SREDSTAVA

Vlada oduzela gradovima 184 mil. kuna

splitska riva

splitska riva

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Feđa Klarić

Odluka Vlade da dodatno sasiječe sredstva koja je lokalna uprava trebala dobiti za tzv. decentralizirane funkcije razljutila je gradove kojima je Vlada ove godine povećala obavezna zakonska ulaganja po istoj osnovi

Kako je Vlada na kraju studenog smanjila sredstva fonda izravnanja za decentralizirane funkcije za 99 milijuna kuna, gradovima ukupno nedostaje barem 184 milijuna kuna kako bi zadovoljili minimalne propisane standarde u zdravstvu, školstvu, vatrogastvu i socijalnoj skrbi. A minimalni standardi (ulaganja) koje propisuje Vlada nikada nisu dovoljni, nego gradovi za normalno funkcioniranje iz svojih proračuna izdvajaju dodatna sredstva.

Plaće koje se financiraju iz tih sredstava, primjerice vatrogasci, neće se dirati iako su rasle pa je izvjestan pad ulaganja u opremu i održavanje. Gradovi će zato već početkom siječnja tražiti izmjenu Zakona o financiranju lokalne uprave i veći udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije.

'Vlada je povećala obaveze gradova za 161 milijun kuna u odnosu na 2008, a sada su posljednjom preraspodjelom u fondu za izravnanje predvidjeli 23 milijuna kuna manje nego 2008. godine. I da nam je prihod od poreza na dohodak ostao isti kao prošle godine, ne bi bilo dovoljno novca, a oni su dodatno smanjili sredstva koja nam pripadaju. Sve to znači kočenje ulaganja u zdravstvo, školstvo i ostalo te snižavanje standarda usluga', kaže Dario Runtić, savjetnik Udruge gradova.

Gradovima i županijama od poreza na dohodak za slobodno raspolaganje ostaje 55, odnosno 15,5 posto, 12 posto je za decentralizirane funkcije, a 17,5 posto ide u tzv. fond za izravnanje. Iz tog fonda Vlada raspoređuje sredstva gradovima kojima nedostaje novca za decentralizirane funkcije, tj. kojima 12 posto nije dovoljno. A to su svi osim Zagreba i Opatije koji imaju višak novca pa ga moraju vraćati Vladi. Novac iz fonda za izravnanje ne opterećuje državni proračun i ne traži se dodatna pomoć, nego ionako pripada gradovima kroz porez na dohodak.

Zbog toga je ministar financija Ivan Šuker i tvrdio da će se novim zakonom sav novac od poreza na dohodak dati lokalnoj upravi, a od poreza na dobit državi. No u praksi to nije tako. Ne samo da neki gradovi pomažu druge kroz svoj porez na dohodak, nego je Vlada sada i smanjila fond za izravnanje i tako opteretila lokalne proračune koji moraju pokriti propisane standarde. Ove su godine minimalna ulaganja bila propisana na 3,071 milijardu kuna, za razliku od prošle godine kada su bila 2,909 milijardi kuna. Fond za izravnanje je prošle godine iznosio 1,47 milijardi kuna. Ove je godine s posljednjom preraspodjelom smanjen na 1,447 milijardi kuna i otud nastaje manjak za ulaganja.

U Ministarstvu financija odgovorili su da smanjenje u fondu za izravnanja ne utječe na podmirenje obaveza koje se preuzimaju po minimalnim standardima jer će se 99 milijuna kuna podmiriti u siječnju 2010. godine. Runtić na to odgovara da se prebacivanjem dugova ne rješava problem. 'Novca će još više nedostajati 2010, a rješavanje problema se samo odgađa', kaže Runtić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi