Donedavno treća najveća ekonomija svijeta i jedna od fiskalno stabilnijih država trenutno doživljava ekonomski sumrak. Naime, potražnja za japanskim državnim obveznicama s rokom dospijeća od 40 godina ovog je tjedna pala na najnižu razinu u proteklih gotovo godinu dana, što je potaknulo strah od gubitka povjerenja u dugoročne obveznice Japana.

Proteklog se tjedna odvila aukcija 20-godišnjih obveznica koja je završila kao najgora još od 2012. godine. Čini se, tako, da investitori masovno prodaju japanske obveznice i ne žele kupovati nove, jer su, očito, zabrinuti za budućnost javnih financija 'Zemlje izlazećeg Sunca'.

Na putu prema dužničkoj krizi

Na društvenim se mrežama širi narativ kako bi kriza japanskih obveznica mogla postati globalna dužnička kriza. Quartz piše da bi ekonomski problemi s kojima se Japan suočava mogli biti upozorenje za druge zemlje s visokim javnim dugom, poput Sjedinjenih Američkih Država, koje su prošli tjedan osjetile posljedice slabe potražnje za obveznicama, ali i najave Trumpovih poreznih rezova kojima bi se povećao proračunski deficit. Time su prinosi na dugoročne američke državne obveznice porasle na iznad pet posto.

Naime, prinosi su otad pali, ali je tržište ostalo pretrpano prevelikim brojem obveznica koje nitko ne želi. To je opasna situacija, jer ako investitori izgube povjerenje u ekonomski stabilnost države ili njenu sposobnos vraćanja dugova, čemu obveznice služe, kamate će porasti kako bi se kompenzirao povećani rizik.

To se trenutno događa u Japanu, jer su prinosi na njihove obveznice od 30 i 40 godina naglo skočili na 3,2, odnosno 3,5 posto, što je neobično, jer su desetljećima bile na razini blizu nule zbog politike niskih kamata tamošnje centralne banke.

Gubitak interesa

Istovremeno, investitori, odnosno osiguravajuće kuće, banke i fondovi smanjuju svoj interes zbog straha od dugoročnog japanskog duga. Četiri najveće japanske osiguravajuće kuće za životno osiguranje izgubile su nedavno čak 60 milijardi dolara u proteklom razdoblju, jer rast kamata znači smanjenje vrijednosti postojećih obveznica. 

Iza svega leži činjenica da Japan ima jedan od najvećih javnih dugova na svijetu, od čak 260 posto BDP-a. Da bi upravljala tim dugom, centralna je banka kupila više od polovice svih državnih obveznica, no to više ne želi činiti. Tu bi u jednadžbu trebali ući investitori na otvorenom tržištu, no oni to također ne žele činiti. 

Istovremeno, japansku ekonomiju trese inflacija. Plaće stagniraju, pa čak i padaju u realnim vrijednostima, a gospodarski rast je usporio. Zbog toga analitičari i ulagači sumnjaju u održivost japanske ekonomije i sposobnosti upravljanja javnim dugom.