Na dubini od 6000 metara, u oceanu ispod otoka Minami Torishima, japanski su istraživači prikupili uzorak sedimenta s tragovima rijetkih materijala. Procjenjuje se da ondje leže stoljetne zalihe metala i minerala potrebnih u današnjoj industriji
Japanski znanstveni brod s opremom za dubokomorsko bušenje prikupio je uzorke rijetkih materijala s morskog dna na dubini od 6000 metara. Riječ je o prvom i uspješnom pokušaju eksploatacije s tolike dubine, ikad provedenom.
"Uzorak će biti podvrgnut detaljnoj analizi, uključujući preciznu količinu rijetkih materijala koje sadrži", rekao je glasnogovornik vlade Kei Sato, ocijenivši misiju "značajnim postignućem u pogledu ekonomske sigurnosti i razvoja pomorskih kapaciteta".
Brod Chikyu je u prosincu isplovio prema otoku Minami Torishima. Naime, smatralo se, a sad je i potvrđeno da na morskom dnu oko tog otoka postoje znatne količine vrijednih metala i minerala. Procjene idu toliko daleko da se smatra kako na morskom dnu leži oko 16 milijuna metričkih tona rijetkih metala, što bi bilo treće najveće nalazište na svijetu, piše Le Monde.
vezane vijesti
Stoljetne zalihe
Ukupno 17 takvih tvari koje je teško izdvojiti iz Zemljine kore, ključno je za proizvodnju električnih vozila, tvrdih diskova, vjetroturbina, laserskih sustava i suvremenog naoružanja, praktički svega na čemu počiva globalna potražnja.
Ispod Minami Torishime se navodno nalazi približno 730 godina zaliha disprozija, koji se koristi u proizvodnji magneta te otprilike 780 godina zaliha itrija, nužnog u laserskoj tehnologiji.
Inače, japanska se misija odvija u sjeni pojačanih geopolitičkih, pa i ekonomskih napetosti u kojima je pristup rijetkim metalima i mineralima, postao strateško političko oružje.
Geopolitički kontekst
Najveći svjetski dobavljač rijetkih materijala, ali i proizvođač ranije navedene tehnološke opreme, Kina, već neko vrijeme pritišće Japan zbog njihove najave da bi mogli vojno reagirati u slučaju napada na Tajvan.
Stoga su ograničene isporuke proizvoda dvojne (civilne i vojne, op.a.) namjene iz Kine u Japan, što je u Tokiju potaklo zabrinutost da bi moglo doći i do slabljenja isporuke rijetkih elemenata.
Vrijedi podsjetiti da, prema podacima Međunarodne agencije za energiju, Kina drži dvije trećine globalne proizvodnje rijetkih materijala te 92 posto njihove prerade.
