Deseci tisuća automobila zapadnih i japanskih proizvođača i dalje stižu na rusko tržište unatoč sankcijama uvedenima nakon ruske invazije na Ukrajinu, pokazuju podaci o registracijama vozila i razgovori s osobama uključenima u trgovinu, a analizirao ih je Reuters. Ključnu ulogu u tome imaju kineski posrednici jer omogućuju ruskim trgovcima da zaobiđu ograničenja proizvođača i međunarodne sankcije
Prema podacima ruske analitičke tvrtke Autostat, velik dio automobila zapadnih i azijskih marki – od Toyote i Mazde do luksuznih njemačkih modela – u Rusiju dolazi preko tzv. sivog tržišta. Većina vozila proizvedena je u Kini, gdje mnogi međunarodni proizvođači automobila imaju zajedničke proizvodne pogone s lokalnim partnerima ili su kroz Kinu preusmjerena iz drugih regija, prenosi Reuters.
Posebno je raširena praksa izvoza takozvanih rabljenih vozila s nultom kilometražom. Riječ je o novim automobilima koji se formalno registriraju kao prodani u Kini, a zatim ih trgovci klasificiraju kao rabljene i izvoze u Rusiju. Time se izbjegava potreba za odobrenjem proizvođača za prodaju na ruskom tržištu.
Stručnjaci navode da takva praksa proizlazi iz izrazito konkurentnog i snažno subvencioniranog kineskog tržišta automobila, na kojem proizvođači i trgovci nastoje povećati prodajne brojke i riješiti se viškova vozila. U Kini se takvi automobili često prodaju uz značajne popuste, a u Rusiji po cijenama sličnim novim vozilima.
vezane vijesti
Rusko tržište i dalje traži zapadne brendove
Ruski trgovci automobila navode da potražnja za zapadnim markama ostaje visoka, osobito među kupcima luksuznih vozila. Budući da proizvođači službeno ne posluju u Rusiji, trgovci nabavljaju automobile preko posrednika u Kini.
Proizvođači poput Mercedes-Benza, BMW-a i Volkswagena ističu da su obustavili prodaju vozila Rusiji te da nastoje spriječiti neovlašteni izvoz, no upozoravaju da je nadzor takvih aktivnosti izuzetno složen i dugotrajan. BMW je, primjerice, poručio da se eventualni dolazak njihovih automobila u Rusiju preko sivog tržišta događa izvan njihove kontrole.
Analiza Autostata pokazuje i da vozila proizvedena u Kini čine sve veći udio zapadnih i japanskih marki registriranih na ruskom tržištu, a broj takvih automobila više se nego udvostručio od 2023. godine i sada čini gotovo polovicu od oko 130.000 vozila proizvođača iz zemalja koje su uvele sankcije, a prodanih u Rusiji 2025. godine.
Od početka rata u Ukrajini u Rusiji je prodano više od 700.000 automobila stranih marki iz zemalja koje su uvele sankcije. Podaci pokazuju da su Toyotini modeli među najprodavanijim stranim vozilima, pri čemu je gotovo 24.000 od ukupno oko 30.000 prodanih automobila te marke prošle godine proizvedeno u Kini. Sličan trend zabilježen je i kod Mazde, čija su vozila gotovo u potpunosti kineske proizvodnje.
Luksuzni automobili i dalje stižu u Rusiju
Rusko tržište pokazuje snažnu potražnju i za njemačkim luksuznim automobilima. Prošle godine registrirano je gotovo 47.000 novih vozila marki BMW, Mercedes-Benz i Volkswagen Grupe, uključujući Audi, Porsche i Škodu. Više od 20.000 tih automobila proizvedeno je u Kini, a mnogi europski modeli stigli su u Rusiju preko kineskih logističkih kanala.
Među najtraženijim modelima nalazi se Mercedesova G-klasa, luksuzni terenac koji se proizvodi u Austriji i prodaje po cijeni od oko 120.000 eura. Analitičari navode da su brojni takvi automobili u Rusiju došli upravo preko kineskih trgovačkih mreža.
Sankcije koje su uvele Europska unija, SAD, Japan i Južna Koreja uglavnom zabranjuju prodaju skupljih vozila, modela s većim motorima te električnih i hibridnih automobila u Rusiji. Te mjere značajno su smanjile ukupnu prodaju zapadnih vozila u toj zemlji te je pala s više od milijun prodanih automobila 2021. godine na oko osminu tog broja.
No uvoz preko Kine omogućio je nastavak prodaje, posebno vozila proizvedenih u kineskim tvornicama zapadnih proizvođača. Stručnjaci upozoravaju da je potpuno sprječavanje takvih kanala gotovo nemoguće zbog složenih trgovačkih mreža i velikog broja posrednika.
