Iako je izmijenjeni Zakon o mirovinskom osiguranju stupio na snagu još 1. srpnja, neke promjene za umirovljenike startaju tek od Nove godine.

Iako je u javnosti bilo riječi o svim izmjenama i novostima, u HZMO-u su se potrudili sve sažeti i detaljno obrazložiti na jednom mjestu.

Ukidanje penalizacije

Tako se korisnicima prijevremene starosne mirovina ukida smanjenje polaznog faktora, odnosno penalizacija za prijevremeno umirovljenje od prvog dana idućeg mjeseca u kojem je korisnik mirovine navršio 70 godina života.

Korisnicima kojima je mirovina određena primjenom polaznog faktora manjeg od 1,0, koji su 70 godina života navršili prije 1. siječnja 2026., HZMO će odrediti mirovinu bez smanjenja polaznog faktora po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja, počevši od 1. siječnja 2026., a najkasnije do 31. ožujka 2026.

Navedeno se odnosi i na korisnike starosne i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika kojima je mirovina određena primjenom polaznog faktora manjeg od 1,0. Ukidanje penalizacije odgovarajuće će se primjenjivati i na korisnike mirovine ostvarene i/ili određene prema posebnom propisu.

Rad i korištenje mirovine

Propisana je mogućnost stjecanja prava na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža obrtnicima i osobama koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, osiguranicima u statusu roditelja njegovatelja i njegovatelja prema propisima o socijalnoj skrbi, udomiteljima te osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima uz korištenje pola iznosa mirovine bez prestanka obavljanja djelatnosti koja je osnova obveznog osiguranja.

Uvodi se mogućnost istovremenog korištenja mirovine i rada duljeg od polovice punog radnog vremena (što obuhvaća i puno radno vrijeme) ili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza osiguranja korisnicima starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine nakon navršenih 65 godina života, uz isplatu mirovine u iznosu od 50 posto.

Ovu mogućnost imaju i korisnici mirovine ostvarene prema posebnom propisu, ako je to za korisnika povoljnije. Mogućnost rada i istovremene isplate mirovine proširena je na korisnike invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad te na korisnike invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, koji se tijekom korištenja prava zaposle na manje od 3,5 sata dnevno.

Omogućen je rad do 3,5 sata dnevno i korisnicima obiteljske mirovine koji su to pravo ostvarili na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad. Ovu mogućnost imaju i korisnici mirovine ostvarene prema posebnom propisu ako je to za korisnika povoljnije.

Povećanje invalidskih mirovina

Povećavaju se mirovinski faktori za izračun visine invalidske mirovine ostvarene po općem ili posebnom propisu.

Mirovinski faktor za izračun invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu umjesto dosadašnjih 1,0 iznosi 1,1, a za izračun invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti umjesto dosadašnjih 0,8 iznosi 0,9.

HZMO će korisnicima odrediti invalidske mirovine počevši od 1. siječnja 2026., najkasnije do 31. ožujka 2026., po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja.

Odlazak žena u mirovinu

S Novom godinom se pomiče i dobna granica za odlazak žena u mirovinu. Dosad je za odlazak u starosnu mirovinu bilo potrebno da žena navrši 63 godine i devet mjeseci, a od 1. siječnja se dobna granica podiže na 64 godine.

Kod prijevremene starosne mirovine, dobna granica je dosad bila 58 godina i devet mjeseci, uz ostvareni staž od 33 godine i devet mjeseci. S 1. siječnjem oba se limita podižu, pa će žene u mirovinu moći u dobi od 59 godina i s ostvarene 34 godine staža.

Postupno povećanje dobi žena za odlazak u mirovinu trajat će sve do 2030. godine, kad će se izjednačiti s muškarcima na 65 godina, odnosno 60 godina i 35 godina staža za odlazak u prijevremenu mirovinu.