Među više od 1,2 milijuna umirovljenika, samo dvadesetak tisuća ih prima kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa. U prvih šest mjeseci ove godine, svaki deveti umirovljenik ušao je u sustav, odnosno počeo je primati mirovinu.

U drugom stupu, pak, oko 2,3 milijuna članova, koji su po zaposlenju obvezni odabrati neki od četiriju obveznih mirovinskih fondova, drži nešto više od 25 milijardi eura. Od njih je u mirovinu tijekom prvih šest ovogodišnjih mjeseci otišlo svega 7400 osoba.

Od toga se njih dvije trećine, odnosno oko 5000 ljudi, izjasnilo za povratak u prvi stup, dok su preostali odlučili uzeti kombiniranu mirovinu. Ta je mirovina u jednom trenutku izazvala pojačani interes, jer je država zakonskim izmjenama omogućila da se umjesto dosadašnjih 15 posto, odjednom može povući između 0 i 20 posto ukupnog salda, dok se ostatak isplaćuje kao mjesečna mirovina.

Više modela isplate

Uz to, postoji više modela isplate mirovine iz drugog stupa, koji ne ovise samo o trenutnim financijskim potrebama, već i o tome hoće li korisnici dijeliti tu mirovinu s bračnim partnerom ili je ostaviti nasljednicima u slučaju smrti prije odlaska u mirovinu. U sustavu je tako, uz 20.000 primatelja još i 4000 nasljednika, koji dobivaju obiteljsku mirovinu.

Inače, mirovina iz drugog stupa u prosjeku iznosi malo više od 100 eura. No, dio iz prvog stupa, koji zajedno s ovime čini kombiniranu mirovinu, u prosjeku iznosi oko 730 eura za prijevremene umirovljenike, odnosno 982 eura za redovitu starosnu mirovinu, piše Večernji.

Oni koji su se odlučili za povratak u prvi stup na svojem su računu u obveznim mirovinskim fondovima u prosjeku imali oko 17.000 eura. Tako je oko 120 milijuna eura prebačeno iz fondova u državni proračun. S druge strane, oni koji su se odlučili za kombiniranu mirovinu su u prosjeku imali oko 35.000 eura uplaćenih doprinosa u drugi stup.

Razlike zbog penalizacije

Kad se to zbroji, u prosjeku se dobije kombinirana mirovina u prosječnom iznosu od 820 eura u slučaju prijevremenih mirovina, do 1100 eura za starosne mirovine. Razlika je posljedica penalizacije, koja u prvom stupu iznosi 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, a najviše 12 posto za pet godina, dok se u drugom stupu penalizacija računa po aktuarskim izračunima i očekivanom životnom vijeku. 

No, nedavnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, država je odlučila ukinuti penalizaciju nakon navršenih 70 godina života, što znači da se ta promjena odnosi samo na osnovnu mirovinu iz prvog stupa, ali ne i na svotu iz drugog stupa!

Inače, svote osnovnih mirovina se kreću od manje od 200 pa sve do više od 1500 eura. Potonje se isplaćuju na 1123 adrese, a prve na šezdesetak adresa. Svaki drugi primatelj mjesečno prima između 670 i 1070 eura osnovne mirovine, što je znatno više od prosječne starosne mirovine koja po redovitim propisima iznosi oko 640 eura. 

Sve je stvar izbora

Najniža osnovna prijevremena starosna mirovina iznosi u prosjeku 325 eura, što ispada 10 eura po godini staža, a dvije godine više donosi u prosjeku 55 eura više. Treba dodati i da oko 300 kombiniranih mirovina odlazi i u inozemstvo. 

Analitičar Ekonomskog instituta Zagreb, Danijel Nestić prije tri godine je uspoređivao podatke iz informativnih izračuna koje građani dobiju prilikom odlaska u mirovinu kako bi se mogli odlučiti koju će mirovinu uzeti. 

Istaknuo je kako su ljudi uzimali manju kombiniranu mirovinu, čak i ako bi jednostupna bila dva posto viša, vjerojatno zbog jednokratne isplate koja je tada iznosila 15 posto. Ako je mirovina iz prvog stupa bila, pak, pet ili više posto veća od kombinirane, gotovo se nitko nije odlučivao na dvostupne mirovine. No, država je, kako smo već napisali, povećala iznos jednokratne isplate. 

'Tko smo mi da nekome kažemo da je loše izabrao ako se odlučio na kombiniranu mirovinu zbog jednokratne isplate. Možda ljudi moraju vratiti kredit, urediti stan, možda su bolesni. Oni s najnižim mirovinama ionako nemaju pravo na jednokratnu isplatu, tako da ne bih rekao da jednokratna isplata umirovljenicima radi štetu', komentirao je Nestić.