Rast troškova zaduživanja događa se unatoč tome što središnje banke zasad nisu podizale kamatne stope. Banke i kreditne institucije reagiraju na rast troškova državnog zaduživanja te procjene da će službene kamatne stope ipak morati rasti kako bi se obuzdala inflacija, objavio je Financial Times.

U SAD-u je sukob na Bliskom istoku pogurao kamatnu stopu na 30-godišnje stambene kredite na 6,36 posto, iznad razina zabilježenih u rujnu 2025., prije nego što je američki Fed započeo ciklus od tri smanjenja kamata po četvrtinu postotnog boda.

Porasle kamate u Njemačkoj

U europodručju su kamate porasle i u Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, gdje su više za oko 0,3 postotna boda. Kamatna stopa na popularne desetogodišnje kredite u Njemačkoj sada iznosi oko 3,6 posto, pokazuju podaci hipotekarnog posrednika Dr Kleina. To znači da godišnji trošak kamata za novi kredit od 350.000 eura raste za oko 1000 eura, odnosno na približno 13.000 eura godišnje.

‘Kamate su naglo porasle u samo nekoliko tjedana’, rekao je Florian Pfaffinger iz Dr Kleina, dodajući da su takva kretanja ‘uznemirila tržište’. Istaknuo je i da dio kupaca žuri zaključiti ugovore o kreditima prije mogućih novih poskupljenja.

Najveći rast kamata je u Ujedinjenom Kraljevstvu

Najizraženiji rast zabilježen je u Ujedinjenom Kraljevstvu. Prosječna kamata na dvogodišnje fiksne hipotekarne kredite, uz omjer kredita i vrijednosti nekretnine od 75 posto, porasla je na 5,1 posto u travnju, nakon što je krajem veljače iznosila 3,97 posto.

Hina Bhudia iz Knight Frank Financea upozorila je da je nedavni ‘skok’ kamata na nove kredite s fiksnom stopom u Velikoj Britaniji ozbiljno pogodio kupovnu moć građana.

U SAD-u rast kamata dolazi u trenutku kada tržište nekretnina već dulje pati od manjka dostupnih stanova i kuća. Problem je postojao i prije izbijanja sukoba krajem veljače, a dodatno su ga pogoršale blokade Hormuškog tjesnaca koje su podigle cijene nafte.

‘Prije financijske krize izgradili smo previše kuća, a zatim je uslijedilo desetljeće preslabe gradnje’, rekao je ekonomist Evercore ISI-ja Matt Aks. ‘Zbog toga postoji manjak ponude, a potom smo ušli i u razdoblje visokih kamatnih stopa.’

Administracija Donalda Trumpa pokušala je sniziti kamate na stambene kredite koristeći državne institucije Fannie Mae i Freddie Mac za otkup vlastitih obveznica osiguranih hipotekarnim kreditima. No analitičari smatraju da je učinak tih mjera u međuvremenu poništen zbog rata na Bliskom istoku. ‘Utjecaj tih poteza vrlo brzo su nadjačali drugi čimbenici’, rekao je Aks.

Bradley Saunders iz Capital Economicsa procjenjuje da će američko tržište nekretnina teško ‘uhvatiti zamah’ dokle god kamate na stambene kredite ostanu iznad šest posto.

Agent za nekretnine Brian Lewis iz američke tvrtke Compass dodaje kako se mnogi potencijalni kupci već mire s činjenicom da kamate na razinama od dva posto, kakve su bile tijekom pandemije covida-19, ‘vjerojatno više neće doživjeti za života’.

Kamate bi još mogle rasti

Ulagači i ekonomisti upozoravaju da bi kamate mogle dodatno rasti ako promet kroz Hormuški tjesnac, kojim je prije prolazila petina svjetske trgovine naftom, ostane ograničen. To bi, smatraju, moglo prisiliti središnje banke na novo podizanje kamatnih stopa kako bi suzbile inflacijske pritiske, što bi dodatno otežalo kupnju nekretnina.

‘Raste rizik od pogrešne procjene između Trumpa i iranskog vodstva’, upozorio je ekonomist Sveučilišta Oxford John Muellbauer, dodajući da bi daljnja eskalacija sukoba ‘mogla gurnuti gospodarstvo u ozbiljnu stagflaciju’.

Hina Bhudia iz Knight Franka smatra da će rast kamata neizbježno dovesti do pada broja kupoprodaja nekretnina. ‘Sigurno ćemo svjedočiti usporavanju tržišnih aktivnosti i pritisku na cijene nekretnina kako se rast kamata na stambene kredite bude prelijevao na tržište’, rekla je. ‘Koliko će to biti izraženo ponajprije ovisi o tome koliko će sukob trajati.’